Kamuflažna buba iz potporodice Phymatinae s tamnije obojenim tijelom bolja je u pronalaženju seksualnog partnera nego njene svjetlije „kolege“ kad je prohladno. Tamniji mužjaci se mogu zagrijati lakše rano ujutro i biti aktivni dok se svi drugi još zagrijevaju.
Identifikacione boje
Međutim, naučnici pokušavaju da otkriju šta će se desiti sa seksualnim životima insekata sad kad klimatski poremećaji koje uzrokuje čovjek povećavaju temperature na neviđene nivoe.
S jedne strane, insekti se prilagođavaju na klimatske promjene, a s druge ne mogu više pronaći jedni druge pošto su izgubili vrlo važne identifikacione boje koje im pomažu da pronađu partnera, piše Guardian.
Prevlađujuća teorija među naučnicima jeste da kad se temperature povećavaju, insekti uveliko evoluiraju da proizvode manje pigmenta melanina koji reguliše njihovu boju, postajući svjetlije i sjajnije. Tako je zato što tamniji predmeti apsorbuju više toplote i zagrijevaju se brže, dok svjetliji predmeti reflektuju više dolazećeg zračenja i mogu duže da ostanu hladniji.
Boje krila leptira su izblijedjele tokom povećanja temperatura. Postalo je manje vjerovatno da će bubamare sa dvije tačke biti crne sa crvenim tačkama, a ne crvene sa crnim tačkama. Crne tačke na leđima subarktičkih lisnih buba također su oslabile pošto proljeća postaju toplija.
Međutim, istraživači su otkrili da taj obrazac nije uvijek tako jednoznačan. U nekim oblastima, blijedožuta krila leptira su zapravo postala živopisnija i tamnija tokom vremena. Jedna vrsta insekata-grančica postala je zelenija i tamnija dok su se temperature povećavale.
Imunološka odbrana
Mehanizam nije baš jasan – konfuzan je, kažu istraživači sa australskog Univerziteta Makvori u Sidneju. Možda zato što je količina podataka ograničena – o sličnim insektima na sličnim lokacijama. Možda i zato što funkcija melanina nije samo povezana s toplotom, već je uključena u imunološku odbranu i doprinosi zaštiti od ultraljubičastog zračenja,piše Avaz
Međutim, boja je također uključena u privlačenje partnera, u skrivanje od predatora ili plijena, i omogućavanje jednom pripadniku vrste da lako prepozna druge – sve to mogu da promijene rastuće temperature. Ako utječemo na njihovu reprodukciju, ozbiljno utječemo na održivost populacije, kažu naučnici.
