U odnosu na kraj prošle godine, broj predviđenih stanova za gradnju je manji za 54 odsto.
Tako se u ovim podacima navodi da je broj izdatih odobrenja za građenje u junu ove godine u odnosu na isti period lani manji za 26,6 odsto, a u odnosu na kraj prošle godine za 29,3 odsto.
Ukupno su izdata 293 odobrenja za građenje, a od toga 219 objekata novogradnje i 74 objekta niskogradnje.
Ističe se da je u visokogradnji planirana gradnja 423 stana, i to 19 jednosobnih, 119 dvosobnih, 123 trosobna, 100 četvorosobnih i 71 petosobni stan.
Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, navela je za “Nezavisne novine” da je osnovni razlog smanjene stanogradnje u Bosni i Hercegovini zasićenost tržišta.
“Tu je još jedan razlog, a to su visoke cijene. Domaće stanovništvo, te mladi ljudi vrlo teško mogu da priušte sebi stanove po ovim cijenama, odnosno rast njihovih plata ne prati rast cijena nekretnina, odnosno stanova. Makar je tako u Banjaluci. Ljudi iz inostranstva koji su kupovali tokom prethodnih godina tada su povećali rast stanogradnje, pa je došlo do zasićenosti tržišta”, objasnila je Gatarić Vasilićeva.
Na pitanje da li bi zbog slabije potražnje moglo doći do nižih cijena stanova, ona odgovara da je to veoma teško predvidjeti.
“Cijene trenutno stagniraju, ali da li će rasti ili padati, veoma je teško prognozirati. Sve zavisi od interesa kupaca, ako je velika potražnja, cijene će biti veće, ako se smanji potražnja, onda je normalno da cijene stagniraju ili da eventualno dođe do pada. Investitori osjete kolika je potražnja i interes, zato se i manje gradi”, naglasila je Gatarić Vasilićeva.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da analiza ovih statističkih podataka treba da uzme u obzir dvije stvari.
“Prva se odnosi na činjenicu da je bum tražnje u prethodne dvije godine doveo do većeg broja izdatih odobrenja za građenje, ali da je usljed problema sa radnom snagom jedan broj rokova probijen, te da se objekti završavaju i u ovoj godini. Druga činjenica se odnosi na period visoke inflacije kada je štednja u bankama zbog negativne realne kamatne stope bila neisplativa, pa su se forsirala ulaganja u nekretnine”, kazao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, sa padom inflacije ovaj dio tražnje za nekretninama je opao.
“Ono što je trenutno na sceni je gradnja na sigurno, što podrazumijeva unaprijed prodate stanove. Iz tog razloga se ne može očekivati pad cijena stanova već prije njihova stagnacija”, objasnio je Mlinarević, pišu nezavisne.
