Nažalost, svaki višak holesterola koji cirkuliše u vašem krvotoku može ostati zarobljen u zidovima arterija, stvarajući plak. Nakupljanje plaka je odgovorno za srčane, moždane udare i potrebu za implantacijom stenta i operacijom bajpasa. Nije ni čudo što su doktori toliko fokusirani na pomoć pacijentima da održe nizak nivo holesterola u cirkulacij.
Holesterol je voštana supstanca nalik masti koja se apsorbira iz crijeva tokom probave. Također, ga interno proizvodi jetra. Većina holesterola koji cirkuliše u vašoj krvi ne dolazi iz hrane koju jedete, već se proizvodi interno, prenosi Klix.
Kada dobijete rezultat holesterola, obično imate četiri broja: ukupni holesterol, HDL, LDL i trigliceridi. Ukupni holesterol bi trebao pasti ispod 200 mg/dL, ali su ostale tri vrijednosti mnogo važnije u smislu procjene rizika.
Visok LDL holesterol može se pokazati na veoma dramatične načine:
Kao bol u grudima ili neuobičajeni nedostatak daha pri naporu (zbog naslaga holesterola u srčanim arterijama koje dovode do sužavanja)
Kao moždani ili srčani udar (od naslaga holesterola u arterijama koje postaju nestabilne i pucaju)
Kao erektilna disfunkcija (zbog naslaga holesterola koji ometaju sposobnost arterija da se prošire)
Kao vidljive naslage holesterola oko očnih kapaka ili preko lakta i/ili Ahilove tetive – nazvane ksantomi
Sve su to kasne manifestacije visokog LDL-a. Do trenutka kada vidite naslage oko kapaka, imate moždani udar ili doživite ED, holesterol se taloži u vašim krvnim sudovima i drugim tkivima dugi niz godina – čak i decenijama. Većina visokog holesterola, posebno u ranoj fazi, je potpuno tiha.
