Kako se bliže predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, utrka za privlačenje birača se intenzivirala. Među različitim biračkim skupinama za koje se bore Demokrati i Republikanci, jedna se posebno ističe: muslimanska zajednica.
Iako muslimani čine otprilike 1% američke populacije, oni su važan glasački blok jer su koncentrisani u neodlučnim državama, koje se često tijesno osvajaju na izborima.
U ovom izbornom ciklusu, čini se da je muslimanska zajednica ujedinjena kao nikada prije oko jednog političkog pitanja: rata u Gazi. Bilo koji kandidat koji želi osvojiti značajan dio muslimanskih glasača moraće odgovoriti na zahtjeve muslimanske zajednice za okončanje krvoprolića u Palestini, pišu za Al Jazeeru English direktorica istraživanja u Institutu za socijalnu politiku i razumijevanje u SAD-u Dalia Mogahed i direktorica istraživanja u Institutu za socijalnu politiku i razumijevanje (ISPU) Saher Selod.
Studiju o utjecaju američkih muslimana na izbore u toj zemlji objavio je Institut za socijalnu politiku i razumijevanje (ISPU) u partnerstvu s Emgage i Change Research. Studija se temelji na anketi provedenoj krajem juna i početkom jula, fokusiranoj na to kako muslimani u tri neodlučne države – Georgiji, Pennsylvaniji i Michiganu – namjeravaju glasati na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Autorice su otkrile da je odnos predsjednika Joea Bidena prema ratu u Gazi pretvorilo muslimane, koji su 2020. godine bili jedni od njegovih najvećih pristalica, u njegove najžešće kritičare.
Godine 2020, oko 65% muslimanskih birača u ovim državama izašlo je na birališta i glasalo za Bidena. Ova podrška bila je ključna za njegovu izbornu pobjedu jer je osvojio ključne neodlučne države s malim razlikama. Osvojio je Georgiju s razlikom od samo 12.000 glasova, državu u kojoj je glasalo više od 61.000 muslimana, te Pennsylvaniju s razlikom od 81.000 glasova, gdje je glasalo 125.000 muslimana.
Nasuprot tome, u anketi ISPU-a, koja je provedena prije nego što je Biden odustao od predsjedničke utrke, samo 12% ispitanika je reklo da će glasati za njega, što predstavlja dramatičan pad podrške kakav nije viđen ni u jednoj drugoj grupi koju su proučavali. Iako ovo utiče na predsjedničku utrku, također se manifestuje u širem nezadovoljstvu prema establišmentu Demokratske stranke.
Rat u Gazi je ujedinio muslimanske glasače na način na koji nijedno drugo pitanje nije u nedavnoj prošlosti. Prema anketi iz 2020. koju je proveo ISPU, zdravstvena zaštita (19%), ekonomija (14%) i socijalna pravda (13%) bili su glavni problemi prilikom glasanja za muslimanske glasače.
Ako se to usporedi sa 2024. godinom: U cijelom političkom spektru, glavni prioritet muslimanskih glasača u Georgiji, Pennsylvaniji i Michiganu je rat u Gazi (61%), a slijedi izbjegavanje učešća SAD-a u stranim ratovima (22%).
Smanjenje vojne pomoći Izraelu također je dobilo podršku velike većine muslimanskih glasača u studiji i to bez obzira na stranačke osjećaje. Iako se rat u inostranstvu može činiti dalekim od svakodnevnih briga američkih muslimanskih glasača, mnogi vide ulogu SAD-a – pružanje bezuslovne pomoći i diplomatske zaštite Izraelu – kao saučesništvo u kontinuiranoj represiji nad Palestincima.
Važnost rata u Gazi za muslimanske glasače postala je jasna mjesecima prije nego što je provedena anketa. Muslimanska zajednica igrala je vodeću ulogu u Nacionalnom pokretu neopredijeljenih, koji je pozivao demokratske birače da glasaju “neopredijeljeno” na predsjedničkim predizborima u njihovim državama. Inicijativa je uspjela pridobiti više od 700.000 demokrata da to učine, jasno pokazujući njihov zahtjev za promjenom tona i politike Bidenove administracije prema Izraelu i Palestini.
Ovaj dramatičan muslimanski odmak od Bidena nije potpuni skok na drugu stranu političkog spektra. Muslimanska podrška Trumpu povećala se s 18% 2020. na 22% 2024. u Georgiji, Michiganu i Pennsylvaniji.
Uglavnom, bivši muslimanski pristalice Bidena prelaze na treće strane ili su još uvijek neodlučni. Studija je pokazala da će gotovo trećina muslimanskih glasača ili glasati za kandidata treće strane (27%) ili napisati ime kandidata (3%). Oko 17% muslimana reklo je da još uvijek nije odlučilo o kandidatu u poređenju sa 6% opće javnosti.
To znači da još uvijek ima prostora i vremena za kandidate da pridobiju ovu vitalnu biračku skupinu. I čini se da pokušavaju.
Ne samo da se Biden povukao iz utrke, nego je demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris nagovijestila da se distancira od njegove nepokolebljive podrške za izraelski rat u Gazi. U julu, potpredsjednica nije prisustvovala obraćanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Kongresu, rekla je da neće šutjeti o patnji u Gazi i jasno izrazila svoju podršku prekidu vatre.
U augustu je izabrala za svog potpredsjedničkog kandidata guvernera Minnesote Tima Walza, koji se široko smatra simpatizerom palestinske stvari više nego što je to bio guverner Pennsylvanije Josh Shapiro. Ove godine, Walz je pohvalio neopredijeljene glasače u Minnesoti, nazivajući ih “građanski angažovanima” i rekavši: “Ovo pitanje je humanitarna kriza. Imaju svako pravo da budu saslušani.”
I dok su muslimani bili oprezno optimistični u najboljem slučaju, odbijanje Harrisove kampanje da dopusti američkom Palestincu da govori na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji prošle sedmice je narušilo ovu nadu.
Kandidati trećih strana Jill Stein i Cornel West oboje su glasno podržavali narod Gaze. West je izabrao Melinu Abdullah, crnu muslimanku, kao svoju kandidatkinju za potpredsjednicu. Stein je izabrala muslimanskog aktivistu i akademika Rudolpha “Butch” Warea.
Čak i kampanja republikanskog kandidata Donalda Trumpa dopire do arapskih američkih birača – što je iznenađenje s obzirom na antimuslimansku retoriku koju je koristio tokom kampanje 2016. Ljudi povezani s njegovom kampanjom pokušavaju pridobiti arapske birače u neodlučnim državama. Trumpova najmlađa kćerka, Tiffany, udala se za sina libanonsko-američkog biznismena, Massada Boulousa, koji pokušava uvjeriti Arape u Michiganu da glasaju za bivšeg predsjednika zbog neuspješne politike trenutne administracije u Gazi.
Mobilizacija muslimanske zajednice po pitanju Palestine došla je uz visoku cijenu za mnoge. Vijeće za američko-islamske odnose prijavilo je neviđeni porast incidenata pristranosti: 56% povećanja izvještaja o islamofobiji u 2023. godini. Antipalestinski rasizam je također u porastu, što je zabrinjavajući trend reflektovan u pucnjavi na tri palestinska studenta u Vermontu koji su nosili keffiyeh šal. Hiljade – mnogi od njih muslimanski studenti – uhapšeni su na protestima na kampusima, a mnogima je prijetilo izbacivanje ili su se suočili s krivičnim prijavama zbog svoje propalestinske aktivističke djelatnosti na fakultetima i univerzitetima širom SAD-a.
Ipak, uprkos posljedicama javnog stava o Palestini, čini se da muslimanski glasači ovog puta nisu obeshrabreni. Solidarnost s narodom Gaze postala je najvažnije pitanje za američke muslimanske glasače, grupu koju nijedan kandidat ne može priuštiti da ignoriše, prenosi Hayat.
