Novi podaci objavljeni u časopisu Nature Communications dokumentiraju širenje bolesti na najjužniji vrh planeta – područje Antarktika – gdje je uzrokovala značajno uginuće morskih slonova. Ova je epidemija zahvatila sve kontinente osim Oceanije, a ipak je bilo malo pokrivenosti utjecaja na globalnu biološku raznolikost i sustave uzgoja – ili potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje.
“Nisam siguran da je javnost svjesna značaja ptičje gripe“, rekao je glavni autor prof. Ashley Banyard, virolog u laboratoriju britanske Agencije za zdravlje životinja i biljaka (APHA) u Weybridgeu, Surrey.
Stručnjaci se utrkuju kako bi saznali više o bolesti i shvatili kamo bi dalje mogla ići. “Ne možemo počivati na lovorikama… moramo biti sigurni da kontinuirano pratimo prijetnju od virusa ptičje influence”, rekao je Banyard. “Gotovo mi je nemoguće predvidjeti što će se gdje rasplamsati”.
Dr. Connor Bamford, docent virologije s Queen’s University Belfast, rekao je da bi moglo biti novih iznenađenja. “Jedan veliki otvoreni prostor za virus ostaje ljudska populacija“.
Kako je počelo?
Varijanta ptičje gripe koja je uzrokovala ove smrti stara je više od četvrtinu stoljeća. Visoko patogeni H5N1 prvi je put prijavljen u Kini 1996., kada je pronađen na farmi gusaka. Porijeklo svih visokopatogenih ptičjih gripa – onih koje uzrokuju teške bolesti i smrt – pronađeno je na farmama peradi.
“Historija [soja ptičje gripe] 2.3.4.4b seže u prošlost prije nego što smo primijetili ovo masovno umiranje divljih ptica”, rekao je Bamford. “Ali činilo se da se nešto dogodilo 2021. godine”. Tada je soj postao dominantan virus ptičje gripe na globalnoj razini, a sada je vrlo patogen i vrlo zarazan.
Kako izgleda epidemija?
Ornitolog Peter Stronach bio je među prvim ljudima u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su svjedočili katastrofi koja se odvijala u populaciji ptica koje se razmnožavaju. Dana 11. maja 2022. godine šetao je plažom u Littleferryju u Škotskoj, što je često radio, kako bi promatrao ptice kako lete iznad njega. Ali taj je dan bio drugačiji. “Bili su tu samo leševa ptica razbacana duž linije plime”, rekao je.
Stronach je izbrojao ukupno 72 mrtve ptice, uključujući puffin, guillemot i veliki pomornik. Virus je ubio ptice iz 17 različitih vrsta, prvi put da je nekoliko vrsta ubijeno ljeti (umjesto vrsta koje su prezimile). “To je stvarno neobično. To je signaliziralo da nešto nije u redu”, rekao je.
Kako je sezona odmicala, “sve je eskaliralo“, rekao je Stronach. Ribari su izvještavali o lešinama ptica daleko u moru. “Radeći neke primitivne matematike uspjeli smo izračunati da su uključeni ogromni brojevi, a niko to nije pratio”, rekao je.
U nadolazećim mjesecima deseci hiljada morskih ptica je uginuo. Virus je preživio ljeto u Europi i brzo se proširio globalno, šireći se putevima migracije ptica.
Kolika je počinjena šteta?
Ptičja gripa uzrokovala je najveći i iznenadni gubitak ptica u decenijama, pri čemu će nekim dugovječnim vrstama morskih ptica vjerovatno trebati nekoliko godina da se oporave. To je dovelo do smrti i masovnog klanja više od 280 miliona ptica peradi od oktobra 2021., na temelju podataka iz Svjetskog informacijskog sistema o zdravlju životinja. Ne postoji ukupna brojka smrti divljih ptica, iako se procjenjuje da se radi o milionima, prenosi N1.
Bio je posebno destruktivan za vrste ptica s malom geografskom rasprostranjenošću. Prva velika epidemija zime 2021. bila je među svalbardskim guskama barnakulama u Solway Firthu gdje je umrlo najmanje 13 hiljada ptica: trećina globalne populacije te vrste. U martu 2022. u Grčkoj je umrlo više od 2200 dalmatinskih pelikana ili 40% populacije jugoistočne Europe. Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je dom većini gnijezdećih parova velikih pomornika, izgubilo je tri četvrtine onih na istraživanim mjestima otkako je nastupila ptičja gripa, prema studiji objavljenoj u februaru. Diljem Europe, više od 20 hiljada morskih čigri umrlo je tokom sezone parenja 2022. – ili 17% populacije u sjeverozapadnoj Europi – u izbijanju koje je ubilo gotovo sve piliće u kolonijama. Ukupno su stradale ptice iz 320 vrsta, i sisavci iz više desetina vrsta.
Kako se širi?
Jedna ptica može zaraziti čak 100, a virus je prisutan u izmetu, sluzi, krvi i slini. Jedna čajna kašikica izmeta dovoljna je da ubije cijeli dom kokoši ili purana, kažu stručnjaci, sa stopom smrtnosti do 100%.
Gdje je otkriven?
Australija i Novi Zeland jedina su mjesta gdje još nema epidemija među divljim pticama. U novembru 2021. prvi slučaj u Sjevernoj Americi zabilježen je u Newfoundlandu u Kanadi, vjerovatno ga je nosila ptica koja je migrirala iz sjeverozapadne Europe duž istočnoatlantskog puta. Do sredine 2022. zabilježeno je više od 230 slučajeva kod divljih životinja, a proširila se diljem Kanade i SAD-a.
U oktobru 2022. stigao je u Južnu Ameriku. Podaci sugeriraju da su bila tri odvojena uvođenja. Proširila se cijelim kontinentom u manje od šest mjeseci, stigavši u Tierra del Fuego u aprilu 2023. Ukupno je u Južnoj Americi umrlo više od 500 hiljada divljih ptica.
U oktobru 2023. ptičja gripa stigla je na subantarktički otok Južnu Georgiju. Sveukupno, virus je ubio oko 10 vrsta životinja u antarktičkoj regiji (većina njih u južnoj Georgiji), uključujući tuljane krznašice, morske slonove i papuanske pingvine.
Istraživači su upozorili na velike geografske “crne kutije” za koje se ne zna ima li ptičje gripe u divljim populacijama, osobito u dijelovima Afrike i Azije.
“Prilično je nejasno šta se dogodilo u Aziji i Africi. Ako pogledate, postoji, ali nije dobro praćeno”, rekao je Bamford.
U Bangladešu i Kambodži postoje endemični sojevi. Japan je zabilježio nedavne slučajeve kod velikokljunih vrana; Južna Koreja je virus prijavila kod žutokljunih labudova. Studije iz zapadne i južne Afrike potvrđuju tamošnje slučajeve: od januara 2022. Burkina Faso je zabilježila 133 izbijanja, uključujući tri kod divljih ptica. Početkom 2023. u Senegalu, Gambiji i Gvineji Bisau zabilježene su hiljade smrtnih slučajeva morskih ptica, uključujući kaspijske čigre, kraljevske čigre i sivoglave galebove.
Šta je s drugim životinjama?
U Južnoj Americi ptičja gripa izazvala je masovno odumiranje sisavaca. Više od 20 hiljada južnoameričkih morskih lavova umrlo je u Čileu i Peruu, što je 9% regionalne populacije. Procjenjuje se da je 17 hiljada mladunaca južnog morskog slona umrlo u Argentini – što je jednako 96% svih mladunaca rođenih u zemlji 2023. To predstavlja gubitak gotovo cijele generacije tuljana, kojima su trebale najmanje tri godine da dostignu zrelost.
U martu ove godine, ptičja gripa počela se širiti među američkim govedima. Ovo je prvi put da je virus ptičje gripe pronađen kod krava, s više od 100 zaraženih stada i vjerovatno više od njih koji još nisu prijavljeni.
U uzgoju peradi u blizini farmi također su zabilježeni slučajevi, što sugerira da se virus možda vraća na ptice. Mačke i miševi u štalama također su bili pozitivni na H5N1 kako bi mogli širiti virus s farmi u šire okruženje.
Koliki je rizik za ljude?
Kako se virus razvija, mogao bi postati sve veća prijetnja ljudima, navodi se u nedavnom izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Bilo je devet slučajeva H5N1 kod ljudi u SAD-u (iako su simptomi bili relativno blagi) i zvaničnici su rekli da očekuju da će ih biti više. “Što je više infekcija među kravama, to je veći rizik od infekcije među ljudima”, rekao je dr. Nirav Shah, glavni zamjenik direktora CDC-a.
Glavni naučnik UN-ove zdravstvene agencije također je rekao da je rizik od širenja ptičje gripe na ljude “velika briga”. Do sada nema dokaza da se H5N1 širi među ljudima. Ali u stotinama slučajeva u kojima su ljudi bili zaraženi kontaktom sa životinjama u posljednjih 20 godina stopa smrtnosti je iznad 50%.
Šta se očekuje?
U oktobru 2023. ptičja gripa stigla je u područje Antarktika. Istraživači na terenu izbrojali su stotine leševa mrtvih tuljana u Južnoj Georgiji.
“Moglo bi biti da je broj koji smo otkrili samo djelić broja koji su stvarno uginuli”, rekao je Norman Ratcliffe, ekolog za ptice pri British Antarctic Survey (BAS), koji je radio na pingvinima i morskim pticama u Južnoj Georgiji.
Iako je ubio papuanske i kraljevske pingvine, gubici među pingvinima bili su relativno mali. “Postoji razlog za optimizam. Nije tako loše kao što smo mislili da bi moglo biti kad smo vidjeli prve slučajeve”, rekao je Ratcliffe.
Općenito, virusi se razvijaju na način koji znači da ne ubijaju svoje domaćine – s vremenom postaju manje opasni i prijenosniji. Virus je također putovao po cijelom svijetu, tako da ima malo novog teritorija za pokriti – osim Oceanije.
“Predviđanje budućnosti visokopatogenog virusa ptičje influence jedan je od najvećih izazova s kojima se ovo područje suočava. Moguće je da bi ova sezona mogla biti manje pogođena zbog izgradnje imuniteta kod divljih ptica koje su bile zaražene i preživjele u prethodnim sezonama. Međutim, i dalje povremeno otkrivamo virus kod europskih ptica pa bismo trebali očekivati daljnja izbijanja“, zaključio je Ratcliffe.
