Neki od razloga, kada želite da zaspite ali vam tijelo to ne dozvoljava, uključuju životne navike, lijekove ili fizičke i mentalne zdravstvene probleme.
U nastavku donosimo devet razloga zbog kojih može biti teško zaspati i šta možete da uradite, uključujući i savjet kada je vrijeme da se obratite ljekaru, prenosi Telegraf.rs.
1. Alkohol
Iako alkohol na početku može izazvati pospanost, kasnije tokom noći može ometati kvalitetan san. Konzumiranje alkohola utiče na dužinu faze brzih pokreta očiju (REM faze) sna, koja je ključna za obradu emocionalnih sjećanja.
2. Navike pred spavanje
Navike koje upražnjavate, a možda ih i niste svjesni, pred spavanje mogu uticati na sposobnost da zaspite. Na primjer, dnevno dremanje, posebno uveče, može otežati uspavljivanje. Druge loše navike koje mogu ometati san uključuju:
Fizičke aktivnosti koje ubrzavaju rad srca ili obilne obroke unutar dva sata prije spavanja.
Korišćenje mobilnog telefona neposredno prije spavanja.
Ležanje u krevetu iako ste budni duže od 15 do 20 minuta.
3. Kofein
Dok konzumiranje kofeina ranije tokom dana nije problematično, unos blizu vremena za spavanje može biti. Efekti kofeina mogu trajati do šest sati, pa ako pijete kofeinski napitak prije spavanja, može vas držati budnim.
4. Hroničan bol
Osobe koje pate od hroničnog bola često se žale na poremećen sna. Veza između hroničnog bola i sna je dvosmerna – bol otežava san, dok nedostatak sna može pojačati osjećaj bola i smanjiti funkcionalnost.
5. Džet leg
Džet leg nastaje kada vaš cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, ne odgovara novoj vremenskoj zoni. Zbog toga može biti privremeno teško zaspati dok se tijelo prilagođava.
6. Lijekovi
Određene vrste ljekova mogu izazvati ili doprinijeti nesanici, uključujući:
Antidepresive
Lijekove protiv epilepsije
Lijekove za astmu
Lijekove za srce (npr. albuterol)
Kontraceptive
Lijekove za alergiju, prehladu ili grip
Steroide
Preparati hormona štitne žlijezde
7. Mentalni poremećaji
Problemi sa snom i mentalni poremećaji, posebno poremećaji raspoloženja, često su povezani. Poremećaji mentalnog zdravlja koji su povezani sa nesanicom uključuju anksiozne poremećaje, ADHD, bipolarni poremećaj, depresiju, šizofreniju i poremećaje zloupotrebe supstanci.
8. Noćne smjene
Istraživanja su pokazala da osobe koje rade noću češće imaju problem sa snom i osjećaju pospanost tokom rada. Slično kao i džet leg, rad noćnih smjena ometa cirkadijalni ritam, zbog čega može biti teško zaspati kada im se smjena završi u zoru.
9. Stres
Stres može znatno otežati uspavljivanje. Neki ljudi imaju veću otpornost na stres kada je riječ o spavanju, dok drugi, sa visokom “reaktivnošću sna”, doživljavaju veće poremećaje sna tokom stresnih perioda.
Šta da radite kada ne možete da zaspite
Kada vam san jednostavno ne dolazi, postoje neki koraci koje možete preduzeti:
Fokusirajte se na disanje: Duboko, sporo disanje može pomoći da smirite misli i srčani ritam.
Ustanite: Ako ste budni duže od 20-30 minuta, ustanite i radite nešto tiho dok ponovo ne osjetite pospanost.
Slušajte podcast: Podcasti ili audio knjige mogu biti dobra alternativa čitanju, ali birajte teme koje vas neće previše uznemiriti.
Napravite listu obaveza: Pisanje detaljne liste zadataka koje morate obaviti može pomoći da se oslobodite briga prije spavanja.
Čitajte knjigu: Ako često čitate u krevetu i ona vas zaista opušta i uvodi u san, samo naprijed. Ali ako vas knjige drže budnim noću, mogli biste čitanje da “izbacite” iz spavaće sobe.
Koristite umirujuće zvuke: Bijeli šum može pomoći u opuštanju i lakšem uspavljivanju.
Kada se obratiti ljekaru
Svako ponekad iza sebe ima neprospavanu noć, ali ako često imate nesanicu i to traje duže od mjesec dana, vrijeme je da se obratite ljekaru. Ljekar može procijeniti da li ne
