Sve više novca svake godine bude izneseno iz BiH, a 2023. je bila rekordna, jer je preko granica transportovano čak 4,515 milijardi maraka, a mahom je riječ o parama koje su iz zemlje iznijele komercijalne banke.
U posljednjih pet godina iz BiH je izneseno oko 11,5 milijardi maraka, a najviše novca je preko granice transportovano prošle godine o čemu svjedoči i izvještaj Finansijsko-obavještajnog odjela (FOO) SIPA za tu godinu. Tom odjeljenju su od strane Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) dostavljeni podaci o ukupno 877 slučajeva prenosa novca preko granice čija je ukupna vrijednost 4,515 milijardi maraka. Taj novac se, kako je navedeno u izvještaju FOO, najvećim dijelom odnosi na iznošenje gotovog novca iz BiH od strane komercijalnih banaka.
Vrijednost iznesenog novca iz BiH je u posljednjih pet godina uglavnom rasla pa su tako u FOO 2022. godine dostavljeni podaci o 808 evidentiranih slučajeva prenosa novca preko granice u vrijednost od 3,673 milijardi KM.
Nadležno Finansijsko-obavještajno odjeljenje je u 2021. obaviješteno o 653 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 2,897 milijardi maraka.
U posmatranom petogodišnjem izvještaju najmanje novca iz BiH izneseno je 2020. godine i tada je evidentiran 371 slučaju prenosa novca preko granice u vrijednosti od 1,890 milijardi, dok podaci za 2019. pokazuju da je tada iz BiH transportovan novac u vrijednosti od 3,287 milijardi maraka.
Sve je više primjedbi i prigovora posljednjih mjeseci na rad banaka na domaćem finansijskom tržištu, a posebno nakon što su one jednostrano odlučile da raskinu ugovore sa kompanijama i licima koja se nalaze pod američkim sankcijama.
Ekonomista Marko Đogo rekao je da BiH ima sistem karensi borda, valutnog odbora koji je oktroisan u BiH, odnosno dio je Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Po Dejtonu je taj sistem trebalo da funkcioniše šest godina, odnosno do 2001. godine, ali smo ga produžili jer ne postoji konsenzus unutar BiH da se on zamijeni bilo čim drugim. U sklopu tog sistema je i mogućnost iznošenja gotovog novca jer to zapravo garantuje povjerenje u domaću valutu. Dakle, napravili smo takav sistem koji omogućava iznošenje gotovog novca, a jedino o čemu mora da se brine tom prilikom je da se ne radi o pranju novca. Dakle, ne može se slobodno iznositi novac ako nije dokazano njegovo porijeklo”, kazao je za Glas Srpske Đogo.
Teretski, u ovoj državi, pojašnjava on, moguće je neko imanje prodati za desetine miliona maraka te uz potvrdu taj novac staviti u gepek automobila i iznijeti ga iz zemlje.
“U našem sistemu je jednostavno ugrađeno da se to može. To je jedan aspekt priče, a drugi je što smo mi nekonkurentna ekonomija i ovdje ima dosta sive zone pa se često taj novac iznosi i van ovih zvaničnih tokova”, navodi Đogo i dodaje da je čitav sistem napravljen da bude transparentan, ali ne i konkurentan.
Banke su nekada, naglašava, ovdje donosile novac, a to je prestalo da se dešava još od perioda velike ekonomske krize 2008. godine.
“Banke više ne donose ovdje novac, one nama u suštini pozajmljuju naše pare. Odnosno, naši građani uzmu od države depozite, na osnovu tog novca banke daju kredite, a na toj razlici zarađuju. To se zove neto kamatna marža na osnovu koje banke ostvaruju dobit, koja nije mala i mjeri se sa stotinama miliona maraka. U suštini sve ovo pokazuje da smo mi meta neke tranzicije u kojoj se nismo snašli. Prepustili smo se tome da tuđi kapital upravlja našim novcem, da na nama zarađuje i da na kraju taj novac iznosi iz zemlje”, zaključio je Đogo.
Naveo je da je Agencija za bankarstvo nedavno donijela odluke, prema kojima se neće više moći iznositi dobit banaka bez prethodne saglasnosti nadležnih.
“To je jedna mjera kojom se pokušava jedno zatečeno stanje promijeniti, ali je problem što smo mi sebe uopšte doveli u to stanje. Praktično ispadamo nesposobni da se bavimo bankarstvom”, zaključio je Đogo.
