Prikriveni kao Burjati i Jakuti, etničke manjine iz Sibira koje čine neproporcionalan udio u ruskim snagama, sjevernokorejski vojnici su dio kontingenta od 12.000 vojnika poslanih da pomognu Rusiji da ponovno zauzme oblast Kursk, koju Ukrajina djelimično drži od augusta, prema videozapisima koje je objavila južnokorejska obavještajna služba.
Ovaj kontingent predstavlja prvu stranu vojsku raspoređenu u ovom ratu od kada je ruski predsjednik naredio punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, iako se Moskva također okrenula saveznicima, uključujući Sjevernu Koreju i Iran, radi nabavke oružja kao odgovora na zapadnu vojnu podršku Ukrajini, piše Financial Times.
Sjeverna Koreja je ranije opskrbljivala Rusiju artiljerijskom municijom i drugim oružjem, kao što je balistički projektil KN-23, a s njima su dolazili i sjevernokorejski oficiri koji nadgledaju njihovo korištenje na bojnom polju.
Udarac Kijevu
Iako je ova sila vjerovatno premala da preokrene tok rata, Rusiji bi bilo potrebno da udvostruči svoj kontingent od 50.000 vojnika u Kursku kako bi potisnula ukrajinske trupe i provela novi talas mobilizacije za značajne napretke duž ukrajinske linije fronta, navode ukrajinski analitičari.
Ipak, sjevernokorejska sposobnost da pomogne u popunjavanju ruskih redova mogla bi zadati dodatne probleme Ukrajini, kaže Jack Watling, viši istraživač u Kraljevskom institutu za ujedinjene službe (Royal United Services Institute) specijaliziran za kopneni rat.
“Mogu imati prilično dobru koheziju. Mogu imati i razuman moral. Mogli bi djelovati na razini koju Rusi teško postižu. Standard da budu bolji od onoga što trenutno imaju Rusi je prilično nizak”, rekao je Watling.
Pojačanje iz Sjeverne Koreje dolazi usred znakova da Rusija teško nadomješta svoje snage zbog velikih gubitaka u Ukrajini, koje zapadni zvaničnici procjenjuju na više od 600.000 mrtvih i ranjenih.
Putin je, prema zapadnim obavještajnim podacima, odbio molbe svojih vojnih zvaničnika da naredi novi krug mobilizacije, umjesto toga nudi ogromne bonuse volonterima za prijavu.
Iako je to pomoglo Rusiji da zadrži tempo od 30.000 regruta mjesečno većinu ove godine, nekoliko ruskih regija drastično je povećalo isplate posljednjih mjeseci, što ukazuje na to da vojska možda ima poteškoća u privlačenju novih ljudi. Belgorodska oblast, koja graniči s Kurskom, povećala je bonuse za prijavljivanje trostruko s 800.000 rubalja (8.300 USD) u augustu na 3 miliona rubalja (oko 31.000 USD) u oktobru — iznos koji mijenja život kada je prosječna mjesečna plata prošle godine iznosila 55.000 rubalja (oko 570 USD).
Domaći izazovi potaknuli su Rusiju da pojača svoje snage iz inostranstva, naveli su zapadni obavještajni zvaničnici. “Sjeverna Koreja je sada Rusiji najbolji prijatelj”, dodao je jedan od zvaničnika.
Iako će Rusija vjerovatno naići na očite probleme u komandovanju i kontroli, njeno iskustvo vođenja operacija s državnim trupama, snagama podržanim od strane Irana i milicijama u sirijskom građanskom ratu pružilo bi Moskvi dobar model za oslanjanje, rekao je Watling.
Olujni korpus
Trupe koje se šalju u Rusiju dolaze iz Jedanaeste armije Sjeverne Koreje, elitne jedinice poznate kao “Olujni korpus”, prema podacima južnokorejske Nacionalne obavještajne službe.
“Ovo nisu obični sjevernokorejski vojnici, većina kojih nikada nije prošla odgovarajuću borbenu obuku,” rekao je Go Myong-hyun, viši saradnik Državnog instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu. “Ovo su dobro opremljena, visoko obučena laka mobilna pješadija.”
Dolazak sjevernokorejskih snaga poklapa se s ruskim povlačenjem ukrajinske vojske u Kursku, smanjujući teritoriju pod njihovom kontrolom na između 600 i 700 kvadratnih kilometara u oktobru, u poređenju s oko 1.000 kvadratnih kilometara krajem augusta.
Za razliku od ukrajinske linije fronta, gdje vojnici brane i napadaju s već utvrđenih pozicija, u regiji Kursk linija fronta nije definirana. To znači da Rusija ne može koristiti svoje standardne metode – pješačke napade praćene stalnom artiljerijom.
Međutim, Rusija koristi svoju zračnu nadmoć u Kursku bombardiranjem vlastitih sela gdje detektira prisutnost ukrajinskih vojnika, prisiljavajući ih da pobjegnu.
“Svaka pozicija i naselje mogu promijeniti ruke nekoliko puta dnevno,” rekao je Serhij Kuzan, direktor ukrajinskog Centra za sigurnost i saradnju u Kijevu. “Imamo značajne gubitke… Također imamo stalnu rotaciju i popunjavanje, i s obzirom na to možemo zaključiti da su borbe prilično intenzivne,” rekao je Kuzan, koji je nedavno posjetio ukrajinske pozadinske položaje u regiji Sumi, prenosi Klix.
Ruski cilj je prisiliti Ukrajinu da brani širinu fronta, čineći održavanje te pozicije neodrživom, rekao je Watling.
“Ukrajina kontinuirano plaća cijenu zadržavanja te teritorije” u Kursku, dodao je.
Nagrada za Kim-a
Raspoređivanje sjevernokorejskih snaga učvršćuje rastuće veze između Moskve i Pjongjanga od početka rata. Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un potpisali su u junu sporazum koji uključuje klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju rata. Sjeverna Koreja je također bila jedna od samo dvije zemlje, uz Siriju, koje su priznale rusku djelimičnu aneksiju četiri ukrajinske regije u jesen 2022. godine.
Kim je “oduvijek želio” poslati trupe u Ukrajinu, rekao je Go, jer bi mu to omogućilo veći utjecaj nad Moskvom i potencijalno mu omogućilo pristup naprednim ruskim vojnim tehnologijama za unapređenje balističkih raketa, svemirskog i nuklearnog programa.
Moskva bi mogla nagraditi Sjevernu Koreju prijeko potrebnim finansijama, hranom i gorivom, ili produbiti partnerstvo s izolovanom komunističkom državom prenoseći napredno oružje, prema Alexandru Gabuevu, direktoru Carnegie Centra za Rusiju i Euroaziju u Berlinu.
To bi moglo uključivati prijenos naprednih nacrta oružja, saradnju između ruskih i sjevernokorejskih naučnika na tehnologijama za rakete i podvodno ratovanje.
Prijetnja bi mogla potaknuti Južnu Koreju da poveća podršku Ukrajini kao odgovor, dodao je Gabuev. Seul je odolijevao pozivima zapadnih saveznika da Ukrajini isporuči oružje zbog straha da bi Rusija odgovorila pružanjem naprednih vojnih tehnologija Pjongjangu.
Osim skromnih donacija neletalne vojne i humanitarne pomoći, Seul je ograničio pomoć na nadopunjavanje američkih zaliha artiljerijskih granata kalibra 155 mm poslanih u Ukrajinu.
Ali u utorak, zvaničnik južnokorejskog predsjedništva izjavio je za državne medije da bi Seul mogao razmotriti slanje defanzivnog oružja Ukrajini, “a ako se pređe prag, mogli bismo konačno razmotriti i ofanzivno oružje.”
Pored granata kalibra 105mm i 155mm, Kijev bi mogao dobiti i zalihe iz južnokorejskog arsenala haubica i antiraketnih sistema, između ostalog vojnog naoružanja.
Južna Koreja će vjerovatno također pojačati tajnu diplomatiju s Kinom, Rusijom i najvažnijim partnerom Sjeverne Koreje u pokušaju da zaustavi eventualni prijenos naprednog naoružanja, dodao je Gabuev.
“Kina signalizira da nije zadovoljna produbljivanjem vojnih veza između Sjeverne Koreje i Rusije. Južna Koreja bi mogla argumentovati pred Kinom da će pojačati saradnju sa SAD-om na Korejskom poluostrvu ako Kina ne riješi ovaj problem”, rekao je Gabuev.
Glavni cilj Sjeverne Koreje u slanju trupa, međutim, bio bi osigurati rusku obavezu da intervenira na njenoj strani u slučaju sukoba na Korejskom poluostrvu, dramatično mijenjajući predstavu o tome kako bi takav rat mogao izgledati.
“Prije samo nekoliko godina Rusija je barem nominalno bila posvećena provođenju UN-ovih sankcija protiv Sjeverne Koreje zbog njenog nuklearnog programa. Sve što su vojni planeri iz Južne Koreje i SAD-a pretpostavili o tome kako bi mogao izgledati sukob na Korejskom poluostrvu sada treba preispitati”, rekao je Go.
