Posebno su važni proteini za osobe koje se bave fizičkim aktivnostima visokog intenziteta, za djecu, adolescente i trudnice, jer podržava pravilan rast i razvoj.
Preporučeni dnevni unos proteina za odrasle je oko 60 grama, ali količina varira u zavisnosti od pola, starosti, aktivnosti i težine.
U članku objavljenom u „The American Journal of Clinical Nutrition“, istraživači su analizirali proteine biljnog i životinjskog porijekla. Zaključak je da je unos obe vrste proteina važan za fizičko zdravlje i kognitivno blagostanje.
Namirnice koje sadrže najviše proteina uključuju:
Crveno meso: Izvor potpunih proteina, ali ga treba konzumirati umjereno zbog njegovog potencijalnog uticaja na zdravlje srca.
Pileće meso: Niskokalorični izvor proteina idealan za izgradnju mišića.
Riba i morski plodovi: Pored proteina, sadrže zdrave omega-3 masne kiseline koje doprinose zdravlju srca.
Mahunarke (posebno pasulj): Sa visokim sadržajem proteina i vlakana, odličan su izbor za vegetarijance.
Orašasti plodovi (bademi, orasi): bogati proteinima, zdravim mastima i mineralima.
Jaja: Svestrani izvor proteina i važnih hranljivih materija kao što je holin.
Mliječni proizvodi: Bogati proteinima, ali sa umjerenim unosom sira zbog visokog sadržaja masti.
Cijela zrna (ovs, kinoa): Pristupačan izvor proteina sa dodatkom vlakana za zdravlje probave.
Soja i njeni derivati: Odličan biljni izvor proteina, pogodan za vegetarijance i vegane,pišu Nezavisne
Voće i povrće: Iako nisu bogati proteinima, doprinose potpunoj i uravnoteženoj ishrani.
Unos proteina iz životinjskih i biljnih izvora je neophodan za tijelo, ali ravnoteža je neophodna.
Prekomjerni unos crvenog mesa može biti povezan sa rizicima po zdravlje srca, pa je preporučljivo kombinovati različite izvore proteina za optimalno zdravlje.
