Uzimajući ovo u obzir, postavlja se pitanje koliko ishrana može da utiče na ponašanje kod djece sa poremećajem pažnje kao i kod djece sa autizmom?
“Radi se o specifičnim vrstama karbo hidrata, ugljenih hidrata, neskrobnih materija, koji, ako se ne vare kako treba, što je slučaj kod oko 15 odsto ljudi, dolazi do fermentacije u crevima. To znači oslobađanje toksičnih metabolita. Ako su creva kod dece od godinu, dve dana, hiperpropusna za te toksične metabolite, nastaje problem. Dakle, suština problema su toksični metaboliti fermentacije neskrobnih ugljenih hidrata, koji se zovu FOMEP”, govori doktor Vojislav Perišić, gastroenterolog.
On dodaje da je za liječenje male djece sa autizmom vrlo uspješno kada se po ovom principu koriguje ishrana, počev od dekontaminacije crijeva.
“Naša creva su puna mikroorganizama, dobrih i loših. Loši mikroorganizmi odlikuju autističnu decu. Dakle, dekontaminacijom se ti mikrobi unište, a vrlo je značajna još jedna stvar – velike doze probiotika. Deca sa takvom terapijom progledaju. Pitanje je samo koliko dugo ćemo davati terapiju i kakav će biti efekat. Jer, mi moramo da naselimo creva, sa dobrim, neautističnim tipom bakterija, što je osnov. I naravno da ne uzimaju fermentabilne karbo hidrate”, priča doktor i govori da je najvažnije djeci davati meso i povrće, dok neke vrste povrća i voća mogu biti vrlo štetne, poput – kruške, kajsije, šljive, borovnice, maline, jagode, luk koji veoma smeta, kupus koji je izuzetno opasan za ovu vrstu poremećaja, brokoli, karfiol i drugo, prenosi b92.
