Zdravlje

Znak koji upućuje na rizik razvoja demencije

Ako se tokom svojih svakodnevnih aktivnosti osjećate pospano u starijoj dobi, možda biste to trebali smatrati nečim više od samo neugodnosti — jer umor može ukazivati na veći rizik od razvoja stanja koje može dovesti do demencije, pokazalo je novo istraživanje.

Penzioneri - Pixabay

Među sudionicima koji su iskusili pretjeranu pospanost tokom dana i nedostatak entuzijazma, 35,5% razvilo je motorički kognitivni rizični sindrom u poređenju s 6,7% onih koji nisu imali takve probleme, prema studiji objavljenoj u srijedu u časopisu *Neurology*.

Motorički kognitivni rizični sindrom, ili MCR, označen je usporenom brzinom hodanja i pritužbama na probleme s pamćenjem među starijim osobama koje nemaju demenciju ili invaliditet u pokretljivosti. Rizik od razvoja demencije više nego se udvostručuje kod osoba s ovim sindromom, koji je prvi put opisan 2013. godine.

“Prethodna istraživanja pokazala su povezanost između poremećaja spavanja i rizika od demencije”, rekao je glavni autor studije, dr. Victoire Leroy, docent gerijatrijske medicine na univerzitetskoj bolnici u Toursu, Francuska.

Međutim, neki od tih naučnih izvještaja razmatrala su tu povezanost uglavnom samo u jednoj tački vremena, prema studiji. Nije se puno znalo o odnosu između određenih aspekata loše kvalitete spavanja i sindroma pred-demencije, dodali su Leroy i istraživački tim — pa su željeli proširiti istraživanje u ovom području.

“Uspostavljanje odnosa između disfunkcije spavanja i rizika od MCR-a važno je jer rana intervencija može pružiti najbolju nadu za prevenciju demencije”, rekli su autori.

Praćenje obrazaca spavanja
Nalazi su temelji na podacima 445 odraslih osoba prosječne dobi od 76 godina, koje su regrutirane iz okruga Westchester u New Yorku za istraživanje ‘Central Control of Mobility and Aging’, koje procjenjuje kognitivne procese i moždane mehanizme koji reguliraju pokretljivost u starenju. Sudionici su hodali na traci za trčanje kako bi njihovi početni koraci bili snimljeni, a potom su procjenjivani svake godine od 2011. do 2018. godine.

Autori studije također su prikupljali godišnje podatke o sudionicima u vezi s njihovim sjećanjima na kvalitetu i količinu spavanja u dvije sedmice koji su prethodili procjenama. Konkretno, tim je prikupio podatke u sedam komponenti Pittsburgh indeksa kvalitete spavanja: subjektivna kvaliteta spavanja, vrijeme potrebno za uspavljivanje, trajanje spavanja, učinkovitost spavanja (odnos ukupnih sati spavanja i ukupnih sati u krevetu), smetnje spavanja, upotreba lijekova za spavanje i dnevna disfunkcija, poput problema s održavanjem budnosti tokom aktivnosti ili smanjenog entuzijazma za obavljanje zadataka.

Tokom prosječnog razdoblja praćenja od otprilike tri godine, 36 sudionika razvilo je motorički kognitivni rizik sindrom. U usporedbi s „dobrim“ spavačima, „loši“ spavači imali su samo blago veći rizik od MCR-a. No, kada su autori razmatrali sedam komponenti spavanja odvojeno, samo je dnevna disfunkcija bila povezana s 3,3 puta većim rizikom od MCR-a.

Nalazi studije mogu pomoći liječnicima i pacijentima da budu otvoreniji za postavljanje pitanja o obrascima spavanja i pažljivije proučavanje brzine hodanja prilikom postavljanja rane dijagnoze, rekao je dr. Richard Isaacson, direktor istraživanja u Institutu za neurodegenerativne bolesti na Floridi. Richardson nije bio uključen u studiju.

Povezanost spavanja i opadanja funkcije mozga
Studija ima nekoliko “ozbiljnih” ograničenja, rekla je dr. Tara Spires-Jones, profesorica neurodegeneracije i direktorica Centra za otkriće moždanih nauka na Univerzitetu u Edinburghu u Škotskoj, putem e-maila.

“Mjerenja spavanja bila su samoprijavljena, a ne mjerenja od strane znanstvenika, a ta samoprijavljena izvješća mogu biti pristrana kod osoba s problemima s pamćenjem”, rekla je Spires-Jones, koja nije bila uključena u studiju. “Sudionici studije također su većinom bili bijelci, a grupa je bila mnogo manja od sličnih studija koje su se temeljile na jednoj tački vremena, pa će rezultati biti jači ako se potvrde u budućim istraživanjima”.

Autori su priznali da, iako je duljina njihovog istraživanja, otprilike tri godine, duža od nekih prethodnih istraživanja, razdoblje praćenja još uvijek nije dugo.

Motorički kognitivni rizik sindrom je novo identificiran, pa stručnjaci još uvijek imaju mnogo toga za naučiti prije nego što mogu detaljno objasniti što ga uzrokuje i kako utječe na tijelo, rekao je Isaacson. To je komplicirano nedostatkom “definitivnih patoloških biomarkera” za MCR do sada, dodaje Isaacson.

Međutim, “nekoliko mehanizama može objasniti ovu povezanost”, rekla je Leroy. “Spavanje ima ulogu u ‘čišćenju’ neurotoksičnih tvari nakupljenih u mozgu. Osim toga, prethodna istraživanja pokazala su veće nakupljanje proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću kod osoba koje pate od nesanice. Jedan mogući alternativni ili dodatni način je aktivacija upalne reakcije mozga, koja se opaža u Alzheimerovoj bolesti i srodnim demencijama”, rekla je Leroy.

Nije jasno zašto je od sedam komponenti spavanja, dnevna disfunkcija bila jedina koja je bila značajno povezana s rizikom od MCR-a, kada bi se moglo pretpostaviti da će ostale komponente — koje uključuju kvalitetu i količinu spavanja — igrati ulogu u dnevnoj disfunkciji, rekli su stručnjaci,pišeN1

Poznato je da poremećaji spavanja, poput poremećaja REM spavanja, mogu biti rani prediktori stanja poput Lewy body demencije ili Parkinsonove bolesti, rekao je Isaacson.

Praćenje zdravlja spavanja u starenju
Rezultati studije pokazuju koliko je spavanje dragocjeno, rekla je Leroy.

Osobe koje imaju problema sa spavanjem trebale bi se posavjetovati s liječnicima, razmisliti o ispunjavanju upitnika o spavanju i raspraviti o tome može li im pomoći studija spavanja kod kuće ili u bolnici, rekao je Isaacson.

“Sada postoje mnogi tretmani, kako farmaceutski, tako i nefarmaceutski, koji mogu pomoći, ovisno o tačno utvrđenom problemu”, dodala je. “Liječenje poremećaja spavanja trebalo bi donijeti koristi za mnoge godine, čak i decenije, u pogledu ukupnog zdravlja mozga i prevencije demencije”.

Možete poduzeti i druge mjere kako biste zaštitili svoj mozak tokom starenja.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh