Rezultat je posljedica rasta indeksa u svim kategorijama osim mesa pošto je zabilježeno istovremeno poskupljenje biljnih ulja, šećera, mliječnih proizvoda i žitarica.
Indeks cijena biljnih ulja je porastao za čak 7,3 posto mjesečno na 152,7 poena i sada je najviši od novembra 2022. Međunarodne cijene palminog ulja porasle su peti uzastopni mjesec zaredom, a zabilježeno je i poskupljenje suncekretovog i sojinog ulja, kao i ulja repice.
Vrijednost indeksa cijena šećera je mjesečno porasla za 3,3 posto na 129,6 poena. Sada je najviša za posljednjih sedam mjeseci zbog zabrinutosti povodom suhog vremena u Brazilu koje pogoršava izglede za usjeve šećerne trske.
Prosječna vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda je međumjesečno porasla za 1,9 posto na 139,1 poen, naročito zbog poskupljenja sira. Vrijednost indeksa žitarica za 0,8 posto na 114,4 poena.
Nasuprot tome, indeks cijena mesa je mjesečno pao za 0,3 posto na 120,4 poena.Postavlja se pitanje hoće li to povećanje zaobići Bosnu i Hercegovinu ili će se džepovi građana opet naći na udaru. Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Hayat.ba je analizirao trenutnu situaciju, te nam je otkrio šta građani mogu očekivati u narednom periodu.
– Nažalost, u Bosni i Hercegovini smo imali povećanje cijena hrana i kada su svjetske cijene padale. Ako gledamo kakve su naše cijene trenutno u odnosu na trenutne svjetske cijene hrane, ne bismo trebali imati povećanja jer su cijene daleko više nego što bi to bilo normalno. Čak i Hrvatska je nedavno imala statističko poređenje sa cijenama u Njemačkoj, a vrlo često i mi to poredimo i vidimo da su u tim zemljama sa daleko višim životnim standardom cijene hrane često niže nego kod nas. Dakle, ako gledamo opravdano i objektivno, ne bi trebala poskupiti hrana u Bosni i Hercegovini, ali ako gledamo uobičajenu praksu naših trgovaca onda svako poskupljenje izvan BiH iskoriste kao izgovor da povećaju cijene i u BiH. Bojim se da će poskupljenja biti ukoliko opet ne bude intervencije države. Međutim, do sada je nije bilo, pa ne vjerujem da će i sad – govori nam Gavran.Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec septembar 2024. godine iznosi 3.131,10 KM, što je za 236,10 KM više nego početkom godine – u januaru je bila 2.895 KM. Ekonomisti upozoravaju da će, ako vlasti i poslodavci ne poboljšaju status radnika, mnogi ljudi napustiti zemlju, a tržište rada će postati još oskudnije. Gavran upozorava da bi se nova poskupljenja loše odrazila na bh. građane.
– Od svih ostalih kretanja, jedino što donekle postoji neko očekivanje u narednom periodu jeste da dođe do pada kamatnih stopa na kredite. To je vrlo sporo i vrlo simbolično. Većinom su građani ionako zaduženi, pa tako nešto ne pomaže. Što se tiče svih ostalih pokazatelja, ne vide se neke naznake ni povećanja prihoda građana niti pada cijena. To bi bilo dodatno opterećenje za i ovako već opterećene građane – rekao je Gavran za Hayat.ba.
