Sredinom novembra ove godine, Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska ostvarila historijski podvig. Naime, Švedska je ove godine postala prva zemlja na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez pušačkog dima (Smoke Free), što znači da ima manje od 5 posto pušača u odrasloj populaciji. Prema posljednjim službenim podacima Švedskog zavoda za javno zdravstvo, u skandinavskoj zemlji puši svega 4,5 posto odraslog stanovništva.
Alternativni pristup
Ovaj uspjeh Švedske nije puki statistički podatak s obzirom na to da iza švedskog rezultata stoji i aktivna državna i društvena politika koja je mudro i aktivno radila na dostizanju ovog rezultata.
Tako je, između ostalog, Švedska poznata i po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode. Upravo primjer Švedske potvrđuje da je u pitanju dobra praksa koju bi trebale proučiti i slijediti i ostale EU zemlje, žele li doseći zacrtan EU cilj od 5 posto pušača u populaciji do 2040. godine. Naime, prosječna stopa pušenja unutar EU je kontinuirano visoka i trenutno iznosi čak 24 posto. Povrh svega, trend kretanja stope pušenja je statičan, bez značajnijih promjena u javnim politikama. Podaci Eurobarometra koje je analizirala stručna mreža We are Innovation, ukazuju da EU neće doseći taj cilj prije 2100. godine, daleko od željene 2040.
No, šta tačno podrazumijeva švedska strategija? Strategija koju Švedska primjenjuje kako bi smanjila štetne efekte pušenja i praktično spašavala živote počiva na dva stuba, zabrani pušenja u određenim prostorima i prihvaćanju bezdimnih nikotinskih i duhanskih proizvoda kao manje štetnih zamjena za cigarete. Dakle, švedski pristup kombinuje metode kontrole duhana s javnozdravstvenom strategijom smanjenja štete. Ovo je objavljeno i u izvještaju „Švedsko iskustvo: put ka društvu bez duhanskog dima“.
Neki od zaključaka izvještaja i prijedloga za provedbu u drugim zemljama kako bi što uspješnije usvojile švedski model su:
– Prepoznati alternativne proizvode kao manje štetne koji predstavljaju znatno manji rizik od pušenja te potaknuti pušače da prijeđu s cigareta na manje štetne alternative.
– Pružiti informacije zasnovane na činjenicama. Jasno je da ne postoje bezrizični duhanski ili nikotinski proizvodi, no brojna znanstvena istraživanja (uostalom to je posljednje potvrdila i globalna naučna mreža Cochrane) pokazuju da su e-cigarete, naprimjer, višestruko učinkovitije u odvikavanju od pušenja od standardnih postojećih terapija, ali i čak do 95 posto manje štetne od cigareta.
Regulativa mora biti konstruisana na način da alternative bez dima učini dostupnijima od cigareta.
Švedski model kombinuje preporuke Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO FCTC), uključujući smanjenje ponude i potražnje duhana, zabranu pušenja na određenim mjestima, ali dodaje važan element: prihvatanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.
Procjenjuje se da bi usvajanje švedskog modela u cijeloj Evropskoj uniji moglo spasiti do 3,5 miliona života u sljedećih deset godina.
prohibicionistička politika različitih evropskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama. Kako navodi, regresivne mjere tjeraju pušače od manje štetnih bezdimnih alternativa koje bi im mogle spasiti živote, ali i usporavaju javno zdravstveni napredak prema smanjenju štete od pušenja. Zbog toga poziva sve zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja i potaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.
Primijenjeno na bh. kontekst, prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.
To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.
Prema riječima dr. Ognjena Brborovića, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Balkan u tom pogledu prati svjetske trendove i svi oni idu u istom smjeru.
– Postoje svjetski trendovi, evropski trendovi pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog zapravo idu u istom smjeru, a to je da se pušenje gleda kao štetna navika i da se treba smanjiti broj pušača te broj prostora u kojima se puši. Kada pogledate Švedsku, koja je trenutno na 5 posto pušača, i što praktično znači da ih uopće nema u zemlji pa do pojedinih južnih dijelova Evrope gdje ih ima otprilike 20–30 posto, čini se da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da se može prestati pušiti. Naravno, sam proces nije nimalo jednostavan – mišljenje je dr. Brborovića.
Brborović: Postoje svjetski, evropski i balkanski trendovi. Facebook
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH žive 1,3 miliona pušača ili nešto više od 40 posto odrasle populacije. Dr. Branislav Lolić, pedijatar i pulmolog, navodi kako upravo Švedska može poslužiti kao primjer kako pomoću alternativnih proizvoda pomoći pušačima da ostave svoju lošu naviku.
– Ključ ove borbe i uspjeha je prelazak pušača sa cigareta na potencijalno manje štetne alternativne proizvode od duvana i nikotina. Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta. Na taj način se demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Dakle, trebamo racionalno i govoriti o tim proizvodima i regulisati ih, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te potaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima, a mlade da držimo što dalje od svih duvanskih i nikotinskih proizvoda – navodi Lolić.
Značaj bezdimnih proizvoda
Veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Evrope, no ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike. Švedska je zahvaljujući svom pristupu smanjila stopu pušenja u razdoblju od 2008. do 2024. godine za 65 posto, istovremeno bilježeći 21,2 posto manje smrti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU, 31,3 posto manje smrti od različitih tumora i čak 36 posto manje smrti od tumora pluća.
