Iako je uvriježeno mišljenje da u Bosni i Hercegovini mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom, najnovija karta objavljena na stranici landgeist.com donosi pomalo šokantne podatke za sve europske zemlje, a koji demantiraju tu stvorenu predrasudu.
Zajedno ili sami
Na velikoj karti, koja obuhvata kako podatke za BiH i zemlje okruženja tako i one za svaku europsku zemlju posebno, označen je prosječan broj godina kada mladi napuštaju roditeljski dom i osamostaljuju se. Kako je navedeno, prije nekog vremena posmatrali su udio odraslih mladih koji žive u domu svojih roditelja. Tada se moglo vidjeti kako u južnoj Europi i na Balkanu više od polovine osoba u dobi od 20 do 25 godina još uvijek živi s roditeljima, dok je u sjevernoj Europi taj postotak ispod 20%, u nekim zemljama čak i ispod 10%. Na toj karti posmatrat će se prosječna dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom. Ona daje malo drugačiji pogled na tu temu, ali sveukupno gledajući, ima dosta sličnosti.
Skandinavska mladež s najmanje godina napušta roditeljski dom. S prosječnom dobi od 21,4 godine mladi Finci su ti koji najranije napuštaju roditelje. Odmah iza njih su Danci i Šveđani (21,8). Norveška (22,5) i Estonija (22,8) također imaju vrlo nisku prosječnu dob odlaska mladih iz roditeljskog okruženja.
Balkanske zemlje i zemlje našeg neposrednog okruženja ponovno su se našle na vrhu ove liste. Tako, primjerice, mladi u Crnoj Gori (33,3), Sjevernoj Makedoniji (32,1), Hrvatskoj (31,8), Srbiji (31,5) i Slovačkoj (31) imaju prosjek napuštanja roditeljskog doma veći od 30 godina. BiH s prosjekom od 29,2 godine najbolje stoji ako se, naravno, izuzme Slovenija koja, prema ovim podacima, ima nešto bolji prosjek – 29,1 godinu.
Među zemljama koje imaju veću prosječnu starost mladih koji odlaze iz roditeljskog doma nalaze se i Italija s prosjekom od 30 kao i Grčka – 30,6 godina. Njemačka se nalazi u izvjesnoj zlatnoj sredini s prosjekom od 23,9 godina. Jedan od boljih rezultata ostvarila je i Velika Britanija s prosjekom od 24,6 godina.
Velike razlike
Primjetna je velika razlika u zemljama na jugu Europe i onima u Skandinaviji, a rezultati su primarno odraz sveukupne kvalitete života, određenih privrednih pokazatelja, a najprije mogućnosti za zapošljavanje mladih, što u konačnici utječe na mogućnost osamostaljenja.
Podaci za kreiranje ove karte dobiveni su od Eurostata. Važno je napomenuti i kako oni također uključuju osobe koje žive samo s jednim roditeljem.
Svi ti podaci i informacije prikupljeni su putem intervjua. Dakle, podaci u ovom istraživanju ne temelje se na tome gdje su ljudi službeno prijavljeni. U nekim zemljama mladi ponekad ostaju prijavljeni kod roditelja, dok u stvarnosti žive drugdje kako bi mogli studirati. To bi moglo malo poremetiti podatke za određene zemlje. Srećom, ovaj se skup podataka temelji na tome gdje ljudi zapravo žive, a ne na mjestu gdje su registrirani, prenosi Večernji list BiH.
