Krajem novembra prošle godine visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini dao je državnoj vlasti rok od dva mjeseca da predloži zakon o rješenju njihovog pravnog i finansijskog pitanja.
Ovakav potez Schmidt je povukao nakon što su uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) krajem prošle godine bili primorani zatvoriti ovu instituciju zbog nemogućnosti poslovanja, jer, između ostalog, nisu imali direktora, a ni plata.
Schmidt je tada naglasio da se njegova odluka odnosi i na ostale kulturne ustanove od značaja za državu.
Svjesni da vlasti neće ponuditi ništa, jer za to “nema političke volje” od visokog predstavnika, kulturne institucije, dva mjeseca kasnije, očekuju “trajno, a ne privremeno rješenje”.
“Ne može se izabrati direktor, ne možemo ništa, a to je upravo zato što nemamo pravnog statusa”, kaže Devleta Filipović, v.d. direktorica Kinoteke BiH, jedne od sedam kulturnih institucija BiH koja trideset godina nema riješen pravni i financijski status.
Brigu o institucijama kulture od značaja za BiH, zbog ustavnog uređenja, nije u potpunosti preuzeo nijedan nivo vlasti.
Njihov pravni status treba riješiti Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Šta je urađeno za dva mjeseca?
Za dva mjeseca, vlasti Bosne i Hercegovine su jedino inicirale formiranje radne grupe.
Osim što Schmidtov nalog nije razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH, nisu ni prenesena zaduženja na institucije, odnosno ministarstva.
U međuvremenu, visoki predstavnik je, gostujući na Novoj TV 16. januara, najavio mogućnost nametanja rješenja za institucije kulture.
Osim OHR-a, rješenje za sedam institucija od značaja za državu, traži i Evropska unija. U posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da vlasti moraju pronaći trajno rješenje za njihov status i financiranje.
Ustanove kulture za državu ‘složen politički problem’
Problem sa neriješenim pravnim statusom određenog broja ustanova kulture traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Radi se o složenom ustavnom, pravnom, ali i političkom problemu koji postoji skoro 30 godina, kažu iz Ministarstva civilnih poslova BiH u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaju da je ovo državno ministarstvo krajem petog mjeseca prošle godine prije intervencija i naloga visokog predstavnika “iniciralo formiranje Radne grupe sa zadatkom koja bi ponudila prijedlog rješenja”.
“Nažalost, na inicijativu Ministarstva se nisu odazvali predstavnici svih institucija koji su pozvani. Međutim, Ministarstvo, s članovima institucija koji su se odazvali, nastavlja sa aktivnostima s ciljem iznalaženja rješenja ovog problema”, tvrde u odgovoru za RSE.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine u ranijem periodu više puta je predlagalo rješenja koja nisu imala podršku nadležnih organa, kao ni Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo je prošle godine uputilo informaciju Vijeću ministara i Kolegiju Zastupničkog Doma Parlamenta BiH o statusu Nacionalne i univerzitetske biblioteke. No, konkretna odluka o preuzimanju osnivačkih prava nije donesena.
Upitne plate, a problem i sa prostorom u kojem se nalaze
Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, jedne od sedam institucija kulture od značaja za državu BiH, čije financiranje decenijama nije riješeno, za RSE kažu da se nadaju da će se završiti agonija i da će nakon 30 godina postati, kako kažu, “državna institucija koja čuva kulturno blago BiH”.
Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH, kaže za RSE da su prošlogodišnja dugovanja izmirili. A isplatili su i dugovanja i prema dobavljačima.
No, ponovo strahuju da ne ostanu bez plata i u ovoj godini.
“Možemo slobodno reći, sredstava za 2025. godinu nemamo, jedino imamo ta sredstva od Vlade Kantona Sarajevo koja dobijamo, ali su to sredstva koja bi mogla biti dovoljna za dvije plate, ne znamo na koji ćemo način dalje funkcionisati”, dodaje on.
Osim Nacionalne biblioteke u kulturne institucije od državnog značaja spadaju još i Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH i Kinoteka BiH.
Sve se suočavaju s problemima u radu, a neke su, također, privremeno zatvarale vrata.
Prije sedam godina, to je učinio i Zemaljski muzej. Danas ova kulturna institucija “preživljava”.
Mirsad Sijarić: Zemaljski muzej preživljava
Mirsad Sijarić: Zemaljski muzej preživljava
“Nama je prošle godine za isplatu plata trebalo oko 400.000 maraka, to smo kompenzirali iz svoje zarade, a ove godine prema nekim projekcijama i povećanjem minimalne plate, za isplatu će nam trebati oko 700.000 za plate. Ne vjerujem da ćemo moći sami toliko da zaradimo”, kaže za RSE Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja.
Direktor Umjetničke galerije BiH, Strajo Krsmanović u izjavi za RSE kaže kako je žalosno što “institucije nisu ni repom mrdnule da se problem riješi”.
On ističe da Umjetnička galerija radi, ali da već četiri mjeseca uposlenici ove ustanove nemaju plata.
“S obzirom na to da nijedan budžet još nije usvjen, prije maja ili juna ne možemo se nadati ničemu”, kaže Krsmanović za RSE.
U ništa boljoj situaciji nije ni Kinoteka Bosne i Hercegovine, također, kulturna institucija od državnog značaja.
U ovoj ustanovi “žive od projekata i osim što imaju problema sa pravnim i financijskim statusom, imaju problema i sa prostorom u kojem se trenutno nalaze”.
“Iz njega nas istjeruje sindikat koji je nezakonit, jer nije registrovan u pravosuđu”, kaže v.d. direktorica ove ustanove Devleta Filipović za RSE, te naglašava da se država gubi u nivoima odlučivanja.
Očekuje od visokog predstavnika da trajno riješi problem.
Državne vlasti, nakon ratnih devedesetih, nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ih budžetski financiraju, uz ostalo zbog protivljenja političara iz entiteta Republika Srpska.
Opstajale su, uglavnom, prijavljujući se na javne pozive institucija na raznim nivoima vlasti.
