Uvodničar je bio prof. dr. Šukrija Bakšić sa Pravnog fakulteta UNSA, koji je kazao da se trenutno ustavno uređenje Bosne i Hercegovine temelji na Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma čije je osnovno postignuće uspostava mira nakon oružanog sukoba u našoj zemlji te da je nužna reforma Ustava BiH.
– Ali, s druge strane, njegova primjena tokom protekle tri decenije jasno pokazuje da ugovoreni ustavni aranžmani predstavljaju prepreku izgradnji Bosne i Hercegovine kao demokratske države sukladno savremenim standardima. Stoga je ustavna reforma nužna. Ona bi, prije svega trebala uvažiti dostignuća faktičkog ustavnog razvitka uključujući i ustavni tekst institucija i nadležnosti koje je država zadobila tokom primjene dejtonskog ustava. Na drugoj strani neke odredbe su po svojoj prirodi temporalnog karaktera, pa je istekom predviđenog vremena njihovo važenje automatski prestalo, dok su neke dosadašnjom transformacijom izgubile prvobitni smisao što sve predstavlja svojevrsno mrtvo tkivo – naveo je.
Najveći izazov
Kako ističe, najveći izazov ustavne reforme je njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama shodno presudama Evropskog suda za ljudska prava.
– Ovdje posebno ističemo predmet Kovačević vs. Bosna i Hercegovina u kome je sama apelacija sveobuhvatno detektirala diskriminatorne odredbe našeg Ustava. Zato nimalo ne čudi stav Suda u prvostepenom postupku za koji se nadamo da neće biti osporen jer bi to značilo odricanje od principa na kojima počiva Vijeće Evrope – naveo je prof. Bakšić.
“Diskiminatoran Ustav”
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako je i Evropska komisija u svojim posljednjim Izvještajima konstatovala da “Bosna i Hercegovina ima diskriminatoran Ustav“ i traži od Bosne i Hercegovine hitnu promjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja građanska politička i izborna prava bez diskriminacije.
– Dosadašnji otpori su bili nesuvisli i uporni, kako od političkih stranaka na vlasti, tako i indolentnosti institucija internacionalne zajednice involvirane u procese demokratske ili etnonacionalističke budućnosti BiH i ne/otklanjanja trajne sistemske, ustavne krize. Presude ESLJP su putokaz za izlazak BiH iz pozicije konfliktnog društva i nefunkcionalne države, uključujući posebno već izrečenu prvostepenu presudu u slučaju Kovačević. Očekivanja drugostepenog izrijeka u ovom slučaju, osnažit će potrebu izrade novog Ustava na vrijednostima liberalne demokracije. U suprotnom, Sud bi inaugurisao opasan presedan i standard u Evropi i svijetu koji bi bio placenta za opravdanje već presuđenih ali i namjeravanih udruženih zločinačkih poduhvata i genocida ne samo u i prema Bosni i Hercegovini, već i diljem svijeta. To bi bilo zlokobno začeće novog svjetskog poretka koji nije opasnost samo za suverenitet postojećih država već i mir u svijetu – naveo je Kulenović
