Nisu samo pluća na udaru lošeg zraka, lebdeće čestice su štetne i za kardiovaskularni sustav. Ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) – svi su povezani s razvojem hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma.
O tome kako onečišćenje zraka utječe na naše zdravlje, a posebno na arterijsku hipertenziju, stanje koje često ostaje neprepoznato do trenutka kada uzrokuje ozbiljne problem ukazale su doc. dr. Josipa Josipović i doc. dr. Ana Jelaković.
Šta se događa s krvnim žilama izloženim štetnim djelovanjem zraka?
Dr. Josipović: Izloženost onečišćenom zraku može uzrokovati razvoj hipertenzije putem brojnih patofizioloških mehanizama. Plinoviti zagađivači i sitne čestice (PM) prodiru do alveokapilarne membrane u plućima, ulaze u endotel krvnih žila te uzrokuju njegovu disfunkciju što dovodi do prohipertenzivnog i proupalnog odgovora organizma. Lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO2) i sumporov dioksid (SO2) povećavaju oksidativni stres u endotelu krvnih žila stvarajući neravnotežu između vazodilatacijskih (koji šire krvne žile) i vazokonstrikcijskih čimbenika (koji sužavaju krvne žile). Takva neravnoteža može pogodovati nastanku hipertenzije. Također, izloženost zagađivačima zraka povećava razinu proupalnih citokina, poput interleukina-6 (IL-6) i tumorskog nekrotizirajućeg faktora-alfa (TNF-α), što uzrokuje stanje kronične upale, a ona je prepoznata kao značajan čimbenik rizika za razvoj hipertenzije.
Onečišćenje zraka povezano je i s disregulacijom renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS), što može rezultirati povećanjem vaskularne rezistencije i retencijom natrija. To povećava volumen tekućine u tijelu i pridonosi povišenju arterijskog tlaka. Zagađivači zraka negativno utječu i na autonomni živčani sustav pojačavajući simpatičku aktivnost, koja je poznati čimbenik u nastanku hipertenzije. Osim toga, genski čimbenici mogu modulirati individualnu osjetljivost na hipertenzivne učinke onečišćenja zraka. Ovi složeni mehanizmi ukazuju na važnost smanjenja izloženosti onečišćenju zraka kako bismo sačuvali zdravlje krvnih žila i spriječili hipertenziju.
Kako možemo prepoznati onečišćenje zraka i što se savjetuje poduzeti?
Dr. Jelaković: Povećano onečišćenje zraka može se prepoznati po zamućenoj ili maglovitoj atmosferi, prisutnosti prašine ili smoga te masnim ili prljavim slojevima na površinama poput automobila ili prozora. Također, često se osjećaju neugodni mirisi, poput mirisa ispušnih plinova ili spaljivanja otpada. Kod ljudi se mogu pojaviti simptomi poput otežanog disanja, kašlja, iritacije očiju, nosa i grla te glavobolja ili osjećaj umora. Osobito su pogođene osjetljive skupine – djeca, starije osobe i osobe s respiratornim bolestima. Zagađivači poput plinova i sitnih čestica (PM) uzrokuju disfunkciju endotela, što dovodi do povećanja krvnog tlaka i upalnih reakcija. Često je hipertenziju teško prepoznati jer ne izaziva specifične simptome, ali može se manifestirati glavoboljom, vrtoglavicom, umorom ili osjećajem pritiska u prsima. Budući da većina ljudi ne primjećuje simptome, ključno je redovito mjerenje krvnog tlaka.
Razina zagađenja zraka može se pratiti putem aplikacija i web stranica koje prikazuju indeks kvalitete zraka (AQI), kao i u lokalnim izvještajima, posebice tijekom prometnih gužvi ili sezone grijanja. U slučaju visokog zagađenja zraka savjetuje se izbjegavati aktivnosti na otvorenom, osobito u blizini prometnica ili industrijskih zona, koristiti maske za zrak (poput onih s filtrom za sitne čestice), ugraditi pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima, pratiti lokalne preporuke te prilagoditi aktivnosti kako bi se smanjila izloženost onečišćenju i optimirati kroničnu terapiju ako je potrebno. Poduzimanjem ovih mjera smanjuje se rizik od hipertenzije i drugih zdravstvenih problema povezanih s onečišćenjem zraka.
Koje su rizične skupine najviše pogođene štetnim utjecajem onečišćenja zraka na nastanak hipertenzije?
Dr. Josipović: Iako svi zagađivači zraka pridonose riziku razvoja hipertenzije, njihovi učinci variraju ovisno o kratkoročnoj i dugoročnoj izloženosti. Metaanaliza Yanga i suradnika pokazala je snažnu povezanost između hipertenzije i dugoročne izloženosti PM2.5 lebdećim česticama. Dugoročna izloženost PM2.5, ali i PM10 te NO2, pozitivno utječe na povećanje dijastoličkog arterijskog tlaka. Velika studija na kineskoj populaciji otkrila je snažniju povezanost prethipertenzije (arterijski tlak 120-139/80-89 mmHg) s dugoročnom izloženosti onečišćenom zraku, osobito kod žena i starijih osoba. S druge strane, kratkoročna izloženost zagađivačima, uključujući PM2.5, PM10, NO2 i SO2, povezana je s povećanjem sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Uočeno je da je povezanost između PM2.5 i arterijskog tlaka bila izraženija kod muškaraca, osoba azijskog podrijetla i onih koji žive u područjima s najvišim razinama onečišćenja. Prema podgrupnoj analizi prema dobi, dugoročna izloženost onečišćenom zraku snažnije utječe na hipertenziju i arterijski tlak kod starijih osoba. No, učinci kratkoročne izloženosti na tlak češće su izraženiji kod mlađih osoba.
Na temelju ovih podataka može se zaključiti da su mlađe osobe osjetljivije na nagle promjene krvnog tlaka uzrokovane kratkotrajnom izloženosti onečišćenju zraka, dok su stariji, hipertoničari i osobe s kardiovaskularnim rizikom podložniji dugoročnim učincima onečišćenja zraka, uključujući trajno povišenje krvnog tlaka i povećan rizik od akutnih kardiovaskularnih događaja.
Koliko je važno redovito mjeriti krvni tlak i kada bismo to trebali početi raditi?
Dr. Jelaković: Arterijska hipertenzija definira se kao trajno povišen krvni tlak, viši od 140/90 mmHg. Redovito mjerenje krvnog tlaka ključno je jer omogućava otkrivanje arterijske hipertenzije, koja često prolazi bez simptoma. Zbog toga se naziva i “tihi ubojica”, a može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput srčanog i moždanog udara ili zatajenja bubrega. Mjerenje krvnog tlaka trebalo bi biti dio svakog liječničkog pregleda od najranije životne dobi. To je osobito važno s obzirom na sve veću pojavnost hipertenzije u djece i mladih, što se povezuje s nezdravim životnim navikama. Drugim riječima, nikada nije prerano mjeriti krvni tlak. Osim u liječničkim ordinacijama, preporučuje se samomjerenje krvnog tlaka s pomoću automatiziranih tlakomjera, koji su danas široko dostupni. To omogućava ranije otkrivanje bolesti, sprečavanje komplikacija i praćenje učinaka terapije. Također, samomjerenje pomaže detektirati nagle poraste tlaka ili pogoršanja postojeće hipertenzije, posebno u uvjetima povećanog onečišćenja zraka.
Važno je napomenuti da izbor tlakomjera i pravilno provođenje mjerenja trebaju biti u skladu s preporukama stručnih organizacija kako bi se izbjegle pogreške. Pravilno mjerenje uključuje odmor prije mjerenja, pravilno postavljanje manžete te izbjegavanje mjerenja odmah nakon konzumacije hrane i kave ili nakon tjelesne aktivnosti. Dodatne informacije o preporučenim uređajima, tehnikama samomjerenja i savjetima za smanjenje rizika od hipertenzije mogu se pronaći na stranicama Hrvatske lige za hipertenziju, koja aktivno djeluje na prevenciji i kontroli ovog “tihog ubojice”. Pravovremeno praćenje krvnog tlaka može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i sprečavanju komplikacija povezanih s hipertenzijom.
Kako možemo smanjiti utjecaj onečišćenja zraka
Osobe s kroničnim bolestima, oslabljenim ili neizgrađenim imunitetom (poput djece) te one koje žive blizu prometnica ili industrijskih zona podložnije su štetnim učincima onečišćenja zraka. Ako preseljenje nije opcija, postoje učinkoviti načini za smanjenje štetnog utjecaja.
1. Smanjite izloženost onečišćenju zraka
Zatvarajte prozore u razdobljima visokog zagađenja.
Koristite pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima.
Provjeravajte kvalitetu zraka putem aplikacija ili izvještaja prije izlaska na otvoreno, osobito za fizičke aktivnosti.
Izbjegavajte fizičku aktivnost u blizini prometnica i tijekom prometnih gužvi.
2. Boravite na zelenim površinama
Zelenilo pomaže smanjiti koncentraciju lebdećih čestica i poboljšava kvalitetu zraka.
Šetnje u prirodi, daleko od prometnica i industrijskih zona, mogu smanjiti izloženost i pridonijeti općem zdravlju.
3. Promijenite svakodnevne navike
Štedite energiju smanjenjem nepotrebne potrošnje.
Koristite obnovljive izvore energije kad god je moguće.
Smanjite vožnju automobilom i koristite javni prijevoz, bicikl ili hodajte.
4. Pratite i održavajte zdravlje
Redovito mjerite krvni tlak kako biste rano otkrili moguće probleme povezane s hipertenzijom.
Posavjetujte se s liječnikom o načinima zaštite zdravlja, osobito ako pripadate rizičnoj skupini.
5. Osobna odgovornost i zajednički napori
Sudjelujte u inicijativama za čišći zrak i održiviji način života.
Podržavajte mjere koje potiču smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete zraka. Iako pojedinac možda ne može odmah riješiti problem onečišćenja zraka, male promjene u svakodnevnom ponašanju i aktivna suradnja s lokalnim zajednicama, liječnicima i institucijama mogu pridonijeti dugoročnom poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti zdravlja svih nas.
Jesmo li dovoljno svjesni da onečišćenje zraka može imati fatalne posljedice za zdravlje?
Dr. Jelaković: Sve veći broj znanstvenika i političara prepoznaje ozbiljne rizike povezane s onečišćenjem zraka, osobito u širem kontekstu klimatskih promjena i drugih oblika zagađenja poput buke. Iako svijest raste, potrebni su dodatni napori kako bi se osigurala učinkovita javnozdravstvena i ekološka rješenja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe potrebu smanjenja izloženosti štetnim česticama poput PM2.5 i NO2, koje imaju dokazan negativan utjecaj na zdravlje. Mnoge zemlje i gradovi već poduzimaju konkretne korake, uključujući donošenje strožih zakonskih regulativa o kvaliteti zraka, poticanje javnog prijevoza kako bi se smanjila uporaba osobnih vozila, stvaranje zelenih površina koje poboljšavaju kvalitetu zraka i smanjuju zagađenje te smanjenje emisija iz industrije i prometa, uključujući prelazak na obnovljive izvore energije i električna vozila.
Unatoč ovim naporima, svijest među općom populacijom o fatalnim zdravstvenim posljedicama onečišćenja zraka još uvijek nije dovoljno visoka. Potrebno je dodatno educirati javnost o rizicima, uključujući povezanost onečišćenja s bolestima poput hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma. Podizanje svijesti i uvođenje konkretnih mjera, kako na razini zajednica tako i individualno, ključno je za smanjenje štetnih učinaka onečišćenja zraka i zaštitu zdravlja piše N1
