Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1.8 posto, na 107.47 bodova, što je njegov najveći tjedni gubitak od studenoga 2023. godine Pritom je tečaj eura prema dolaru skočio 2.2 posto, na 1.0495 dolara, što je njegov najveći tjedni skok od srpnja 2023. godine.
Pad tečaja dolara prema košarici valuta drugi tjedan zaredom posljedica je, među ostalim, pritiska predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na američku središnju banku. Naime, Trump je prošloga tjedna u obraćanju sudionicima na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu kazao da će od OPEC-a zatražiti da snizi cijene nafte, a od središnjih banaka kamatne stope. Posebno je zatražio smanjenje kamata Feda.
I za prvog mandata Trump je pokušavao utjecati na monetarnu politiku, no čelnici Feda tada nisu pokleknuli. To se ne očekuje ni sada. Peter Tuz, predsjednik Chase Investment Counsela, smatra da će Fed svoje odluke o kamatama temeljiti na ekonomskim podacima, a ne na zahtjevima predsjednika Trumpa.
Test za dolar bit će, kažu analitičari, razvoj situacije na tržištu idućega tjedna ako Fed zadrži kamate nepromijenjene, a europska, kanadska i švedska središnja banka smanje cijenu novca.
Prošloga je tjedna dolar oslabio i prema jenu jer je japanska središnja banka povećala kamatne stope za 0.25 postotnih bodova, na 0.50 posto, najvišu razinu od globalne financijske krize 2008. godine. Pritom su čelnici središnje banke povećali procjene inflacije u Japanu ove godine i poručili da će nastaviti s povećanjem kamata zbog osjetnog rasta potrošačkih cijena i plaća, prenosi hina.
