Svijet

U krateru meteora: Zakoračite u njemački gradić koji leži na 72.000 tona dijamanata

Nerdlingen je naizgled kao i svi drugi bajkoviti gradovi u njemačkoj saveznoj državi Bavarska, međutim ono što se krije u njegovim zgradama i temeljima, moglo bi da ga učini jednim od najljepših jesta na Zemlji.

Nerdlingen - Nationalgeographic.rs

Dijamanti, kojih ima po ijcelom Nerdlingenu, su se formirali prije otprilike 15 miliona godina, kada je asteroid koji je putovao brzinom oko 25 kilometara u sekundi pogodio Zemlju. Geolozi procjenjuju da je svemirska stijena bila široka oko jedan kilometar (iste veličine kao današnji Nerdlingen) i da je bila teška blizu 3 milijardi tona, piše “National geographic“.

Meteor je prilikom pada udario u naslage grafita i stvorio oko 72.000 tona sitnih dijamanata koji su korišćeni prilikom izgradnje Nerdlingena. Tokom 9. vijeka na tom mjestu nikao je Nerdlingen.

Naime, kada su doseljenici došli nakon nekoliko miliona godina na mjesto gdje je meteor udario, nisu znali da svoje kuće grade na zemljištu sa najvećom koncentracijom dijamanata na svijetu. Mještani su godinama mislili da je krater vulkanskog porekla.

Međutim, šezdesetih godina prošlog vijeka cijela historija njihovog mjesta dobila je novi tok.

Naime, u gradić su stigla dva američka geologa, Judžin Šemaker i Edvard Čao, koji su nakon sprovedenih istraživanja došli do zaključka da grad ne leži na krateru vulkana, već u krateru asteroida prečnika 25 kilometara.

Objasnili su i misteriju svjetlucavog kamenja. Na mjestu udara meteora formirala se posebna vrsta kamena – suevit, koji uslijed sabijanja već postojećih granitnih blokova sadrži i minijaturne dijamante. Široki su samo 0,2 milimetra i jedva su vidljivi golim okom, a sve kuće u mjestu izgrađene su od suevita.

Danas stanovnici Nerdlingena znaju da žive na tonama dijamanata, ali ne žele da sruše svoj grad kako bi se obogatili. Ipak, pronašli su različite načine da profitiraju od svoje neobične slave. Turisti iz cijelog svijeta dolaze da obiđu svjetlucavu arhitektutu, kao i Rieskrater muzej.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh