On je, komentirajući izjavu ministra Josipa Grubeše, poručio da je ministar dao izjavu ”kao da nikad nije pročitao presudu Ustavnog suda” po ovom pitanju, piše “Slobodna Bosna“.
”Ono što s tim u vezi mogu reći, ministar je dao izjavu kao da nikada nije pročitao presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja se odnosi na Zakon o praznicima odnosno neustavnim odredbama Zakona u praznicima Republike Srpske. Ministar se poziva na novi Zakon o praznicima odnosno izmjene i dopune Zakona koje su kao imale za cilj usklađivanje sa presudom Ustavnog suda. Po mome mišljenju, te izmjene i dopune predstavljau obesmišljavanje, izigravanje i ismijavanje presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, rekao je Hadžiavdić.
”Dakle, ne mogu da vjerujem da ministar pravde Bosne i Hercegovine smatra izmjene Zakona o praznicima Republike SRpske legalnim i legitimnim u odnosu na presudu Ustavnog suda”, potcrtao je on.
Prema važećem zakonu Republike Srpske, dan tog entiteta potpuno je legalan – 9. januara, kazao je danas Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine koji je kao član delegacije Hrvatske demokratske zajednice prisustvovao obilježavanju ovog datuma u Banjoj Luci.
Kako je naglasio Grubeša, u BiH postoje tri istine o događanjima tokom 90-tih godina prošlog stoljeća i nažalost ”ovo ide samo u prilog toj konstataciji”.
Ministra Grubešu deantirao je i njegov zamjenik, Nezir Pivić, koji je inače doktor pravnih nauka za razliku od ministra Grubeše koji je studirao filozofiju.
Zamjenik ministra pravde Nezir Pivić kazao da su izjave ministra Grubeše “pravno neutemeljene i pogrešno argumentirane”.
Pivić je za Klix ba kazao da Grubeša nastoji opravdati svoje prisustvo u Banjoj Luci, ali da mu to ne daje za pravo da iznošenjem ličnih i potpuno pogrešnih stavova pokušava legitimizirati to na općoj razini.
“Apsoluno se ne slažem s izjavom ministra Grubeše da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim samo odredbe Zakona o praznicima RS-a koji se tiču samo vjerskog obilježavanja Dana RS 9. januara, jer upravo u Odluci Ustavnog suda je navedeno da ‘obilježavanje 9. januara nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju koletivnog identiteta, kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se temelji na uvažavanju i poštivanju različitosti kao temeljnih vrijednosti modernog demokratskog društva'”, kazao je Pivić.
Dodao je da je izbor 9. januara za obilježavanje Dana Republike Srpske inspirisan održavanjem Skupštine srpskog naroda bez učešća predstavnika bilo kojeg drugog naroda, kada je donesena Deklaracija o proglašenju Republike Srpske, kao jednostrana izjava političke volje samo jednog – srpskog naroda, uvod u ratna dešavanja, jasno je zbog čega Bošnjaci i drugi narodi imaju otpor prema tom datumu.
“Praznik treba da predstavlja sve građane RS, jer Ustav RS-a svim građanima daje jednaka prava. Praznik treba da bude saglasan sa osnovnim vrijednostima propisanim u Ustavu, poštovanju ljudskih prava, sloboda, jednakosti, ravnopravnosti, vladavini prava i tako dalje. RS treba da se, kao entitet, zalaže za vladavinu prava, jer je na to obavezan, a time i na dosljedno provođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a ne da se bira ono što će se provesti, odnosno, ono što odgovara institucijama RS-a”, dodao je Pivić.
Smatra da su sporne odredbe Zakona o praznicima RS-a i dalje neustavne bez obzira na njihov sekularni karakter, u smislu izostavljanja vjerske komponente obilježavanja. Upravno stav Venecijanske komisije i Ustavnog suda se ogleda u tome da neustavnost nije bila samo u vjerskoj komponenti tog dana, nego da taj dan vrijeđa i ponižava sve druge narode, kao i pripadnike srpskog naroda koji se ne slažu i odbacuju postupanja RS -a koja su uslijedila nakon proglašenja RS-a 9. januara.
“Dakle, donošenje Zakona o praznicima u kojem je izostavljena vjerska komponenta, ali je ostavljeno obilježavanje 9. januara, kao Dana RS, je izigravanje prava i prevara, što je jasno svakom dobronamjernom, običnom čovjeku. Tim prije čudi da ovo nije jasno državnom ministru pravde, koji bi po svojoj funkciji morao biti među prvim zaštitnicima ustavnosti i zakonitosti. Ministar Grubeša je u nekoliko navrata pokazao nedosljednost kada je riječ o međusobnom uvažavanju. Uprkos njegovoj funkciji, državnog ministra pravde, Grubeša pokazuje potpuno nepoznavanje, pa često i grubo kršenje zakonodavstva Bosne i Hercegovine, da bi njegove izjave imale bilo kakvu težinu i značenje”, pojašnjava Pivić.
Na kraju je kazao da se uprkos svim pokušajima prisustvo delegacije HDZ-a, pa i u sklopu toga i ministra pravde Grubeše, obilježavanju neustavnog Dana RS, ničim ne može opravdati.
“Sasvim je sigurno da će u najskorije vrijeme princip ‘Nepoznavanje prava škodi’ (Ignorantia iuris nocet) doći do izražaja”, zaključio je zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić.
