Izumiranje pčela. Zašto nas ovaj problem toliko pogađa?
Od 100 vrsta usijeva koje nas snabdijevaju sa 90% naše hrane, 70% njih oprašuju pčele. Jednostavno je – pčele su glavni pokretači reprodukcije biljaka, pošto prenose polen sa muških prašnika do ženskih tučaka. Od 2006. godine, populacija pčela je značajno opala. Pesticidi, oboljenja, paraziti i loše vrijeme uslijed globalnog zagrijavanja igrali su značajnu ulogu u ovom zabrinjavajućem padu, piše “Red info portal“.
Koliko su pčele ugrožene?
Populacija pčela je u naročitom opadanju tokom posljednjih godina. Neke vrste su dodate na listu ugroženih vrsta u toku 2017. i 2018. godine, kako bi se zaštitile. Postoji više razloga za ovakav ishod, a faktori koji imaju najviše uticaja su pesticidi i paraziti. Od kraja Drugog svjetskog rata, upotreba pesticida u poljoprivredi znatno se povećala. Njihova česta upotreba kod pčela može izazvati takozvano stanje šoka, što im onemogućava da nađu put do kuće, a često se završava i fatalnim ishodom.
Pored pesticida, paraziti poznati kao Varroa grinje takođe su odgovorni za izumiranje pčela. Oni se množe u kolonijama pčela, a poznati su kao paraziti koji sisaju krv pčela. Problem su koji pogađa jednako i odrasle i mlade pčele. Bolesti uzrokovane ovim grinjama mogu da dovedu do gubitka nogu ili krila pčela, što ih na kraju i ubije.
Posljedice izumiranja pčela
Izumiranje pčela će uticati na biljke, životinje, dostupnost goriva, odjeću i, naravno, ljudski život. Neke biljke oprašuje vjetar, ali glavni oprašivači na planeti su i dalje insekti. Ako bi pčele izumrle, došlo bi do ogromnog smanjenja u proizvodnji usijeva. Iako nekim usijevima poput pirinča i pšenice nisu potrebni oprašivači, da li ljudi mogu cijeli život da prežive na hljebu i pirinču?
Slabija proizvodnja usijeva koji se koriste za ishranu na kraju bi dovela do sveopšte gladi. Slatka voda bi takođe počela da presušuje, pošto bi bilo manje drveća koje bi zadržavalo vodu. Jasno vam je da takva situacija ostavlja dugoročne posljedice i za opstanak ljudske vrste. Osim ako naučnici ne stvore pčele robote, ako ne sačuvamo one koje već imamo, vjerovatno nam se ne piše dobro. Na kraju, iako to nije najveća posljedica – da nema pčela, nikada više ne bismo okusili taj slatki, ukusni med, koji svakog dana dobijamo od pčela.
Dakle, možemo zaključiti da uginuće pčela najviše šteti nama samima. Naš opstanak zavisi od zdravlja naše planete i vrsta koje na njoj žive, Ako se ne suočimo sa ovom činjenicom, nastavit ćemo da doprinosimo sopstvenoj propasti. Kao što vidimo, opstanak planete je pod znakom pitanja. Zato čovjek treba da preuzme drastične mjere kako bi se pčele sačuvale.
