Grupa naučnika uspjela je kod laboratorijskih miševa transformisati stanice raka, nastale epitelno-mezenhimalnom tranzicijom (EMT), u masne stanice i tako spriječiti razvoj metastaza. Studija o radu objavljena je u časopisu ”Cancer Cell”.
Maligne stanice mogu brzo reagovati i prilagođavati se promjenjivim uslovma u svome okolišu, reaktivirajući stanični proces epitelno-mezenhimalne tranzicije (EMT), koji im omogućava promjenu molekularnih svojstava i transformaciju u sasvim drukčiju vrstu stanica.
Stanice raka na površini tumora označene su zelenom, a masnih stanica crvenom (lijevo). Nakon liječenja (desno), tri tumorske stanice pretvorile su se u masne stanice. Kombinirano označavanje crvenim i zelenim daje im tamno žutu boju. Credit: University of Basel, Department of Biomedicine – Index.hr
Zaustavljanje ključnog mehanizma raka
Glavni autor studije Gerhard Christofori, profesor biohemije na Univerzitetu u Baselu, u saopštenju kaže: ”Stanice raka dojke ne samo da su se kroz EMT pretvorile u masne stanice, nego su se sasvim prestale reprodukovati. Koliko znamo iz dugoročnih eksperimenata, stanice raka koje postanu masne stanice više se ne vraćaju u stanice raka”.
Proces EMT ključan je u fetalnom razvoju jer omogućuje da se stanice površinskog, epitelnog tkiva pretvaraju u mezenhimalne matične stanice koje se potom diferenciraju te stvaraju brojne organe i tkiva. Kada fetalni razvoj završi, proces EMT ostaje prisutan samo u zacjeljivanju rana i stvaranju ožiljaka u procesu u kojem se epitelno tkivo zamjenjuje vezivnim. Međutim, stanice tumora mogu koristiti EMT i njemu suprotan proces MET kako bi migrirale od primarnog tumora i formirale sekundarne metastaze. Stanična plastičnost povezana je s preživljavanjem raka, širenjem, heterogenošću tumora i njegovom otpornošću na hemoterapiju i ciljane terapije.
Koristeći modele mišjeg i ljudskog raka dojke, grupa naučnika istraživala je mogu li se terapijski ciljati stanice raka tokom EMT-ja, dok su još u vrlo plastičnom, promjenjivom stanju. Kada su miševi tretirani rosiglitazonom (lijek za dijabetes tipa 2) u kombinaciji s MEK inhibitorima, kao što je trametinib (lijek za rak kože), izazvana je transformacija stanica raka u post-mitotičke i funkcionalne adipocite (masne stanice). Osim toga, rast primarnog tumora zaustavljen je i spriječene su metastaze.
”Prvo, pokazali smo da stanice raka dojke koje prolaze kroz EMT, i tako postaju maligne, metastatske i otporne na terapiju, pokazuju visok stepen promjenjivosti i aktivnosti, odnosno plastičnosti. Zato je te maligne stanice moguće transformisati u druge vrste stanica, što smo pokazali transformacijom u masne stanice. Drugo, pokazali smo da konverzija stanica raka u adipocite potiskuje njihova invazivna svojstva, a time i nastanak metastaza i njihovu reprodukciju. Adipociti se više ne umnožavaju, postaju post-mitotički, a odatle i terapijski učinak”, rekao je Christofori, piše “Index“.
Lijekovi već odobreni
Budući da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) već odobrila oba lijeka koji su korišteni u pretkliničkoj studiji, naučnici se nadaju da će uskoro biti moguća i njihova klinička primjena.
“Budući da se kod pacijenata ovaj pristup može testirati samo u kombinaciji s konvencionalnom hemoterapijom, sljedeći korak bit će provjera kombinacije na mišjim modelima. Ova bi metoda mogla biti rješenje i za druge vrsta tumora. Uskoro ćemo nastaviti istraživanje u našim laboratorijima”, pišu autori.
U opisanoj metodi ključna ljekovita tvar je trametinib koji povećava stopu pretvaranja stanica raka u stanice masnog tkiva. Djeluje kao inhibitor proteinskih kinaza MEK1 i MEK2, enzima koji imaju važnu ulogu u proliferaciji i diferencijaciji stanica. Trametinib se inače koristi u liječenju agresivnog raka kože, melanoma. FDA ga je 2018. odobrio kao lijek za liječenje melanoma treće faze, nakon hirurškog odstranjivanja.
Treba imati na umu da naučnici za sada još nisu uspjeli pretvoriti sve stanice raka u masne stanice, već samo dio njih. Međutim, one koje su pretvorili, više se nisu mijenjale nazad u stanice raka. Također, rezultate na miševima trebat će potvrditi na ljudima. Ipak, vjerojatnost za uspjeh je velika jer se radi o lijekovima čije je djelovanje već potvrđeno u liječenju ljudi.
