Sjvedoci smo novog, sve jačeg i vrlo opasnog prekrajanja istorije, izjavio je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i istakao da u regionu i danas, 70 godina posle Drugog svJetskog rata, postoji mržnja i revizionizam, piše “Oslobođenje.ba“.
Dačić je na otvaranju međunarodne konferencije “Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije”, rekao da rezivionizam dobija na intenzitetu u našem regionu i da u nekim zemljama već predstavlja trend, gotovo svakodnevnu pojavu.
Dačić je međutim rekao da osude pokušaja revizionizma i opravdavanja zločina ne važe samo za neke druge, već i za nas.
“Oni koji su i kod nas vršili zločine za vrijeme Drugog svjetskog rata i pomagali u vršenju holokausta i genocida ne smiju biti rehabilitovani jer su bili ratni zločinci”, rekao je Dačić.
Dačić je dodao je da je Srbija zemlja koja je najviše propatila u ovom regionu i da nema pravo da na takav način vrši reviziju istorije.
“To ne izjednačava zločine koji su ovdje počinjeni sa zločinima u Hvatskoj, ali ne mogu da ne reagujem sa istim ogorčenjem”, rekao je Dačić.
Dačić je napomenuo da će uvijek biti pokušaja revizije istorije i opravdavanja zločina, ali da to nikada nije bilo ni u jednoj zemlji zvanična politika, a da postaji opasnost da u nekim zemljama u našem regionu dobije takve konotacije.
“Sjvedoci smo da godinama unazad imate pothranjivanje takve državne politike što stvara osjećaj mržnje i u aktuelnom vremenu. Zato mi ne treba da se takmičimo sa njima i kažemo da su njihovi zločinci ipak bili gori. To su bili monstrumi, i jedni i drugi”, kazao je Dačić.
On je istakao da su Srbi, Jevreji i Romi u Jasenovcu bili podvrgnuti sistematskom uništenju od strane ustaškog režima NDH i da se zbog svih nedužnih žrtava ne smije dozvoliti nasilno i perfidno mijenjanje pogleda na prošlost i istorijske činjenice, jer se tako relativizuju i negiraju stradanja cijelih naroda.
“Posebno je alarmantno ako pokušaji negiranja zločina i prekrajanja istorije dobijaju indirektnu ili direktnu zvaničnu podršku, uključujući i pokušaj rehabilitacije zločinačkih režima, kao što je bio NDH”, naglasio je ministar.
Navodeći da i danas postoji opasnost od oživljavanja i legitimizacije ideologije i političkih mišljenja koja su dovela do takvih strahota, Dačić je rekao i da reinterpretacije događaja iz perioda Drugog svjetskog rata ponavljanjem postaju dio javnog govora i pokušaja opravdavanja zločina.
“Naša dužnost je da se protiv te prakse borimo, a naš zadatak da štitimo i negujemo kulturu sećanja kako se takva mračna poglavlja ne bi nikada ponovila”, istakao je Dačić.
On je naveo da je Srbija podržava aktivnosti kojima se čuva sjećanje na žrtve holokausta i genocida kroz obrazovni program, ali i proces vraćanja imovine žrtvama i podsjetio da je usvojen i važan zakon kojim je to regulisano.
Dačić je ukazao da nečuveni karatkter zločina počinjenih nad Srbima, Jevrejima i Romima zahtjeva od javnosti da ostane posvećena sećanju i odavanju počasti žrtvama, iznošenju stravične istine i suprotstavljanju onima koji je iskrivljuju ili poriču.
U uvodnom djelu konferencije govorio je i direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Djurić Mišina, koji je upitao ko brani Srbiji da na Starom sajmištu, mjestu njemačkog koncentracionong logora, izgradi memorijalni kompleks u kojem bi Srbi, Jevreji i Romi mogli da ispričaju svoja stradanja.
“Zašto u Donjoj Gradini nema nikakve muzejske postavke”, upitao je Mišina.
On je ocijenio i da u Hrvatskoj postoji revizionizam i da danasnja tumačenja logora Jasenovac mogu da se okarakterišu i kao cinizam, poput riječi da je peć služila da se Srbi zagriju.
Dekan Fakulteta za poslovne studije i pravo Univerziteta Union Milan Radosavljević kaže da u čitavoj Evropi i svetu u poslednjim decenijama vodi borba za ponovnom interpretacijom istorije i da taj proces nije slučajno povezan sa jačanjem nacionalizma, populizma i retorike koja sadrži nacističke elemente.
“Istorija mora da nas nauči greškama koje smo pravili da ih ne bismo ponovili. Prošlost se ne može promjeniti, ali se iz nje može naučiti”, zaključio je Radosavljević, prenosi Tanjug.
