On je istakao da Svjetska banka sprovodi kampanju koja se odnosi na smanjenje upotrebe duvana u BiH.
“Radimo sa organima vlasti u BiH na donošenju zakonodavstva o zabrani upotrebe duvana, posebno na javnim, zatvorenim mjestima, ali radimo i sa brojnim drugim organizacijama o pitanju podizanja svijesti o štetnosti upotrebe duvana”, rekao je Salinas novinarima prije prezentacije studije “Vrijeme je za prestanak pušenja: Povećanje poreza na duvan i dobrobit domaćinstava u BiH”.
On je rekao da je ova studija samo jedan dio rješenja, te dodao da će Svjetska banka sagledavati i neke druge aspekte, jer postoji svijest o tome da niko ne želi plaćati veće poreze.
Ekonomista u Svjetskoj banci u Vašingtonu Cesar Kančo rekao je da najveću korist od povećanja cijena duvana u BiH ima 60 odsto stanovništva, a koji su u grupi najsiromašnijih u zemlji, piše “Srna”.
On to obrazlaže time da će zbog smanjenja ili prestanka pušenja, doći do smanjenja troškova, ali i smanjenja medicinskih troškova i povećanja ukupnog prihoda po osnovu produženja radnog i životnog vijeka.
“To su ohrabrujuće vijesti, jer se ovim pokazuje da povećanje poreza i cijena duvana progresivno ima pozitivnog uticaja na odvraćanje mladih od početka pušenja i odvraćanja od nastavljanja pušenja”, istakao je Kančo.
On je izrazio nadu da će se na osnovu ove studije moći donijeti empirijski i naučni dokazi koji će se moći koristi u budućnosti, za donošenje poreske i politike akciza.
Ekonomista u Svjetskoj banci u Vašingtonu Alen Fuks rekao je da je namjera ove studije da pokaže koji su to distribucioni efekti povećanja cijene duvana na pojedinca, i to u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoručnom periodu.
“Kada dođe do povećanja cijene duvana, većina ljudi misli da će time biti najviše pogođeni najsiromašniji ljudi u zemlji, s obzirom da najsiromašniji pušači najveći dio svojih prohoda proporcionalno izdvajau za cigarete”, pojasnio je Fuks.
Prema njegovim riječima, kada se uzmu u obzir i promjene u ponašanju, kao posljedica povećanja cijena duvana, onda veći broj siromašnih prestaje pušiti ili smanjuje pušenje, nego što to čine bogati ljudi, tako da se mogu vidjeti pozitivni efekti povećanja cijena.
Fuks je podsjetio i na uštede koje će se postići tokom života, posebno kod najsiromašnijih, po osnovu smanjenja potrošnje na duvan, kao i po osnovu smanjenja troškova za zdravstvo, odnosno za liječenje bolesti izazvane upotrebom duvana, te povećanjem produktivnosti i povećanjem radnog vijeka.
Prema njegovim riječima, današnja studija je samo jedna u nizu, a slične su provedene u Bangladešu, Ukrajini, Čileu, Gruziji, Južnoj Africi.
