Mobilni telefoni s kamerom omogućili su da svako u bilo kojem trenutku napravi fotografiju, a foto filteri da ta fotografija izgleda profesionalno, zanimljivo i da osoba na njoj bude još privlačnija nego što je uživo.
No, koliko god bilo zanimljivo igrati se različitim pozama, filterima ili dodacima, čini se kako takva manipulacija fotografijama utječe i na psihu korisnika.
Istraživači iz medicinskog centra u Bostonu otkrili su kako je značajno povećan broj zahtjeva za plastičnom operacijom otkako su se pojavile takve aplikacije, ali se i promijenio način na koji potencijalni pacijenti pristupaju plastičnim kirurzima, piše Jamanetwork.
U prošlosti su pacijenti većinom donosili fotografije poznatih osoba čije crte lica su smatrali privlačnima. Tražili su da im se operacijom “napravi” nos ili brada poput one poznatog glumca ili pjevača. Danas pacijenti sve češće donose svoje fotografije koje su provučene kroz različite filtere u aplikacijama kao što su Snapchat ili Instagram, a koje su njihova lica učinili privlačnijima i simetričnijima.
To samo po sebi i nije neki problem, jer se dosta tih promjena može postići i šminkom. Ali takav odnos prema vlastitom tijelu često izaziva dismorfiju – mentalni poremećaj zbog kojeg osobe koje od njega pate imaju iskrivljenu sliku izgleda svog tijela. Takve osobe opsjednute su svojim izgledom, često koriste previše šminke, očajavaju zbog “nepravilnosti” koje samo one vide i žele izgledati “savršeno”.
Iako je većina ljudi svjesna da su fotografije poznatih osoba u medijima retuširane i to im smeta, ne smeta im retuširanje vlastitih fotografija ne bi li izgledali bolje i privlačnije.
Trend retuširanja fotografija utjecao je i na učestalost plastičnih operacija. Dok se prije najviše tražila operacija nosa, sad se traže operacije koje bi osobu pretvorile u bolju i privlačniju inačicu sebe same – podizanje kapaka, presađivanje kose te operacije lica koje će dovesti do bolje simetrije,prenosi Aura
S obzirom na to, nekoliko studija otkrilo je kako društvene mreže mogu izazvati anksioznost i pogoršati depresiju kod osoba koje su tome sklone, a ova studija bostonskih istraživača samo dolijeva ulje na vatru raspravi – jesu li društvene mreže dobre ili loše za društvo?
