U domove zdravlja, na pedijatrijske klinike te u hitne pomoći proteklih 15-ak dana često se javljaju slučajevi obolijevanja od morbila. Do sada je zaraženo 65 osoba.
Svi oboljeli nevakcinisani
Iz Zavoda za javno zdravstvo KS potvrdili su nam kako je situacija ozbiljna, kako zbog epidemije morbila, tako i zbog činjenice da imamo veliki broj nevakcinisanih osoba koje su u potencijalnom riziku od obolijevanja.
“Laboratorijsko potvrđivanje je pokazalo da je kod velikog broja oboljelih u mikrobiološkom materijalu dokazan izolovan virus Morbila. Ekipe Zavoda za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo su svakodnevno na terenu, provjeravaju podatke iz prijava oboljelih i do sada je utvrđeno da svi oboljeli spadaju u skupinu nevakcinisanih”, kazala nam je Aida Pitić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo KS.
Direktor Hitne pomoći Adem Zalihić potvrdio nam je kako i kroz ovu zdravstvenu ustanovu svakodnevno prolaze slučajevi obolijevanja od morbila koje oni upućuju na Kliniku za infektivne bolesti.
“Uredno pratimo kretanje morbila i redovno upozoravamo ljude na simptome ove opasne bolesti. Situaciju kakvu sada imamo možemo nazvati epidemijom. Sada svi žanjemo ono što smo posijali zbog nevakcinacije. Dolaze nam i majke koje nisu vakcinisane, a koje pasivno prenesu imunitet na plod i onda su bebe do nekih šest mjeseci zaštićene samo od njih. Plašim se da ćemo ući u jedan začarani krug”, govori nam Zalihić.
Kako saznajemo, u Sarajevu su zabilježena i dva teška slučajeva obolijevanja od morbila, najvjerovatnije jer majke nisu bile vakcinisane. Jedno dijete od nekoliko mjeseci je na aparatima zbog komplikacija na plućima, a još jedno u veoma teškoj situaciji.
O eliminaciji morbila u populaciji se može govoriti jedino kod postizanja vakcinisanosti od 95 posto, kada stanovništvo stiče kolektivni imunitet, podsjećaju iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
“To znači da virus ne može kružiti u populaciji te se time štite i osobe koje iz ozbiljnih zdravstvenih razloga nisu mogle primiti vakcinu. Sve do trenutka do kojeg ne postignemo kolektivi imunitet, imat ćemo problema sa pojavom povećanog broja oboljelih od ove vakcino-preventabilne bolesti”, pojašnjava nam epidemiologinja Pitić.
Situacija sa morbilama ozbiljna je i u ostalim kantonima te Republici Srpskoj gdje je u proteklih pet mjeseci prijavljeno 80 oboljenih od ove zarazne bolesti.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), epidemije morbila su zabilježene u nekoliko evropskih zemalja, predstavljajući rizik za širenje i održanje prijenosa u područjima s osjetljivom populacijom.
Simptomi i zaraza
Morbili mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim skupinama, međutim, veća je vjerovatnoća da se komplikacije bolesti jave kod djece mlađe od pet godina i odraslih osoba starijih od 20 godina. Kod trudnica bolest može biti uzrok prijevremenog porođaja.
U zatvorenoj prostoriji, u kojoj je boravio oboljeli, još dva sata nakon toga se zdrava, nevakcinisana osoba može zaraziti. Prenosi se kapljičnim putem, iz nosa, usta ili grla zaražene osobe.
Početni simptomi, koji se obično javljaju od devet do 14 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, “crvene” oči te sitne bijele mrlje u unutrašnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip, počevši od lica i vrata, postepeno se šireći po tijelu. Ne postoji specifičn o liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od dvije do tri sedmice.
Uobičajene komplikacije zbog morbila uključuju infekciju uha i proliv. Neke osobe mogu imati ozbiljne komplikacije kao što su upala pluća i upala mozga. Kao dugoročna komplikacija može se javiti subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se razvija sedam do deset godina nakon što je osoba bolovala morbile.
