Iako ćemo pokazatelje o rastu BDP-a u prvom kvartalu, koji upravo završava, imati za koji mjesec kasnije, već sada se nazire da oni neće impresionirati.
Industrijska proizvodnja BiH, kalendarski prilagođena, u periodu I-II 2019. godine manja je za 5,2 posto nego u istom periodu prošle godine.
Zabrinjavajući je pad u prerađivačkoj industriji od -3,6 posto, a najveće potonuće od 62,7 posto registrovano je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.
Očigledno da Remont Rafinerije u Brodu ostavlja uticaja na industrijsku proizvodnju i izvoz, a kvote na uvoz čelika, ali i nemogućnost izvoza na Kosovo proizvoda ArcelorMittala, utiču na proizvodnju i izvozne rezultate u oblasti metala.
U vađenju metalnih ruda pad je za dva mjeseca 2019. bio -28,2 posto, dok je proizvodnja baznih metala manja za -5,2 posto.
Izvoz nafte i naftnih derivata manji je čak za 71 posto, dok je izvoz željeza i čelika umanjen za 20,9 posto.
To je dobrim dijelom uticalo i da sveukupni bh. izvoz za prva dva mjeseca 2019. bude smanjen za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a iznosio je 1,78 mlrd KM.
U odnosu na prošlu godinu nepovoljnija su i kretanja u oblasti proizvodnje energije gdje je zabilježen minus od -9,8 posto.
Za razliku od pomenutih djelatnosti ohrabrenje je proizvodnja u duhanskoj industriji koja nakon minusa u prošloj godini bilježi rast od 59,2 posto na početku ove godine, što se može objasniti i većom uposlenošću jedinog proizvođača Fabrike duhana Sarajevo, koji je ovih dana lansirao i novi brend cigareta.
Ipak, pozitivno je što, barem za sada, slabljenje ekonomske aktivnosti u zemljama eurozone Njemačkoj i Italiji, ključnim bh trgovinskim partnerima, ne ostavlja većeg traga na našem izvozu, a bilježimo pozitivan bilans i sa zemljama okruženja.
Izvoz u Njemačku povećan za 3,5 posto, a izvoz u Italiju 3,6 posto, a pozitivne brojke bilježimo i u izvozu u Hrvatsku (rast 10 posto), Srbiju (+ 5,5 posto) i Sloveniju (+2 posto).
Ipak , u razmjeni sa Turskom, koja je krajem prošle godine i službeno ušla u recesiju, bilježimo pad izvoza za dva mjeseca ove godine od 14,1 posto.
Na početku godine imamo pojačani uvoz koji je iznosio 2,84 mlrd KM i za 6 posto je veći nego u istom periodu prošle godine.
On je za sada dobrim dijelom rezultat povećanog uvoza električne energije, prehrambenih proizvoda te strojeva i prijevoznih sredstava, prenosi indikator.
