Prema riječima izvora agencije “Reuters”, ta se opcija posljednjih mjeseci razmatra unutar visokih službenika saudijskog energetskog sektora. Plan se navodno razmatrao i unutar OPEC-a, a jedan od izvora navodi kako je Rijad o svojim prijetnjama već izvjestio visoke američke službenike iz energetske sfere, piše “Geopolitika“.
Naime, u februaru ove godine Odbor za pravosuđe američkog Kongresa odobrio je zakon NOPEC (No Oil Producing and Exporting Cartels Act), koji američkim sudovima daje ovlaštenja za pokretanje tužbi protiv članica OPEC-a i drugih sudionica toga kartela na naftnom tržištu. Hoće li, i ako hoće kada on biti dostavljen Kongresu na glasovanje za sada nije poznato.
NOPEC je prvi put predstavljen 2000.g. ali neovisno o brojnim nastojanjima nikada nije bio usvojen. Međutim, on je polučio dodatnu potporu od trenutka dolaska na vlast predsjednika Donalda Trumpa. Već smo prošlo ljeto najavili kako se bi se ovim zakonom stvorila pravna podloga za proširenje jurisdikcije američkog zakonodavstva na protivničke zemlje (OPEC, OPEC+) i da Sjedinjene Države sada žele oslabiti savez Saudijske Arabije i Rusije unutar platforme OPEC+ kojom se utvrđuju kvote dnevne proizvodnje nafte, uvedene radi uravnoteženja njezine ponude i potražnje na svjetskim tržištima (a time i stabilizacije cijena na razini koja zadovoljava i proizvođače i kupce). Nakon toga Trump želi uništiti cjelokupnu strukturu organizacije OPEC i objaviti liberalizaciju slobodnog tržišta svjetskih energenata. Naravno, moćne i prebogate američke naftne tvrtke u takvim bi uvjetima najviše profitirale. Podsjećamo kako je OPEC, kao organizacija svjetskih zemalja – najvećih proizvođača nafte (Rusija nije njegova članica) svojedobno i ustrojen upravo iz razloga da se njegove članice zajednički odupru političkim pritiscima moćnih zemalja i njihovim diktatima o dozvoljenoj količini proizvodnje i visinama cijena na svjetskim tržištima. A Trump želi upravo to. U praksi to bi izgledalo ovako: SAD bi uvodile sankcije prema državnim kompanijama povezanim s OPEC-om i OPEC+, nakon čega bi uslijedio drugi krug sankcija protiv sviju onih koji ne prekinu suradnju s navedenim organizacijama.
Upravo ova vijest “Reutersa” najbolje i ukazuje što je sve u igri i zbog čega Saudijska Arabija zauzima ovakvu radikalnu poziciju, vezano uz moguće odbacivanje dolara kao sredstva naplate u operacijama povezanim s izvozom saudijske nafte. I uopće ne treba sumnjati kako Rijad iza toga stvarno stoji i da se ne radi ni o kakvim novinarskim patkama. Naime, praksa bogatih arapskih monarhija po svim bitnim i osjetljivim pitanjima međunarodnog karaktera, je takva, da svoje planove prethodno javnosti plasiraju posredstvom svojih kontroliranih medijskih platformi tj. adresiraju ih prema onima kojih se ti planovi najviše i tiču. U tu se svrhu onda koriste termini poput anonimnih ili dobro informiranih ili visokopozicioniranih izvora. I za tu praksu Rijada na Zapadu već jako dugo znaju i zato će i ova vijest, sasvim sigurno, doprijeti do ušiju onog dijela američkog političkog establišmenta koji o spomenutom pitanju odlučuje, na način kako je od strane Rijada i zamišljeno.
Podsjećamo: Saudijska Arabija kontrolira jednu desetinu svjetske proizvodnje nafte, a njezina naftna kompanija ‘Saudi Aramco’ ima kultni status najvećeg svjetskog izvoznika ‘crnog zlata’. Samo prošle godine prodaja nafte te tvrtke dosegnula je basnoslovnih 356 milijardi dolara. Iako se sva ta nafta ne naplaćuje u dolarima, oko 60% nje isporučuje se tankerima i međunarodnim naftovodima, pri čemu se najveći dio tih poslova ugovara u američkim dolarima.
A kao odgovor na NOPEC Saudijska Arabija navodno razmatra i mogućnost prodaje svojih aktiva u SAD-u, na čijem je tržištu investirala gotovo 1 trilion dolara i vlasnica je američkih obveznica u vrijednosti oko 160 milijardi dolara. A također bi mogla, navodi dalje “Reuters”, odbaciti vezanost svoje valute riala na dolar, na koji se način trguje po fiksnom tečaju još od 1986.g.
“Ja ne mislim kako će zakonski prijedlog NOPEC biti usvojen, ali Saudijci imaju plan za takav scenarij”, kazao je jedan od izvora ove “Reutersove” vijesti. I upravo je u tome njezin puni smisao – podsjetiti Amerikance na moguću reakciju Rijada, čije je posljedice vrlo teško procjeniti ali se, svejedno, unaprijed itekako dobro zna koliko one mogu biti ozbiljne i da eventualna korist od usvajanja takvog zakona u konačnici može biti manja od njegovih negativnih posljedica. Vidjet ćemo hoće li Trump uspjeti u svojim namjerama ili će, svjestan visokih rizika, i ovoga puta reterirati i tražiti neke nove kompromise, a kako on to često i čini: počevši od sada već bivšeg sporazuma o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom (NAFTA) – gdje je Trump djelomično uspio korigirati sadržaj novog sporazuma u smjeru veće zaštite američkih interesa; složenih i dugotrajnih trgovinskih pregovora s Kinom; pa do frendly pregovora sa svojim ‘zakletim neprijateljem’ – sjevernokorejskim vođom Kim Yong-unom za koje niko ne može prognozirati čime će u konačnici rezultirati. Jer i u ovom, najnovijem slučaju, i Saudijci ‘svoga konja za utrku imaju’ – i to kakvoga, a da uopće još i ne govorimo o geopolitičkim aspektima eventualnog razvoja stanja po opisanom – negativnom scenariju američko-saudijskih odnosa.
