Menopauza je pojam koji označava posljednju menstruaciju u životu, o čemu zaključujemo tek retrogradno nakon što žena godinu dana nema krvarenja. Prosječna dob u kojoj nastupa menopauza je oko 50 godina, što znači da žena, s obzirom na napredak medicine i tendenciju produljenja očekivanog trajanja života, trećinu životnog vijeka provede u postmenopauzi.
Svaka žena menopauzu doživljava na svoj način. Najveća razlika zamjećuje se između žena koje u menopauzu ulaze u tipičnim godinama, spontano, i onih koje ulaze ranije, bilo spontano bilo inducirano. Žene koje ranije ulaze u menopauzu trebaju posebnu skrb. Većina njih koje u menopauzu ulaze spontano ne zamjećuju posebne fizičke promjene u vrijeme perimenopauze, osim nepravilna menstrualnog ciklusa, koji prestaje u menopauzi. Žene kod kojih je menopauza inducirana (npr. ako su im kirurški odstranjeni jajnici) imaju jednake simptome, koji su često mnogo teži i ozbiljniji. Mnogi čimbenici pridonose količini stresa izazvanog tim promjenama, uključujući životni stres i psihološki učinak starenja i eventualne bolesti.
Vrućina u valovima
Najčešći simptomi vezani uz menopauzu su napadaji vrućine. Što ih doista izaziva, još nije do kraja razjašnjeno, ali zna se da su rezultat promjena u hipotalamusu, dijelu mozga u kojem se regulira tjelesna temperatura. Ako hipotalamus dobiva signal da je žena previše ugrijana, započinje lančani proces koji dovodi do hlađenja tijela. Krvne žile na površini kože se šire (dilatiraju), povećavajući protok krvi na površini, čime tijelo otpušta višak topline. To uzrokuje crvenilo lica i vrata, često praćeno znojenjem cijelog tijela i ubrzanim radom srca. Napadaji vrućine koji se događaju noću mogu izazvati poremećaje spavanja, što opet uzrokuje umor zbog neispavanosti.
S obzirom na napredak medicine i tendenciju produljenja očekivanog trajanja života, trećinu životnog vijeka provede u postmenopauzi
Za žene je bitno da nauče prepoznavati i izbjegavati okidače napadaja vrućine. To može biti previše zagrijana prostorija, fen za kosu, vrući napitci, vruća ili jako začinjena hrana, alkohol, kofein ili cigarete. Redovito vježbanje za smanjenje stresa, popodnevni odmor, meditacija, joga, akupunktura ili masaža mogu biti od koristi.
Kosti sve krhkije
U menopauzi kosti postaju krhke. Najbolji način zaštite koštane mase je veći unos kalcija, po mogućnosti s dodatkom vitamina D, i hormonalna terapija. Nakon 50. godine života žena bi trebala uzimati oko 1500 mg kalcija dnevno. Žena u menopauzi mora jesti više sira i posebno se čuvati gubitka kalcija, do čega ponajviše dovode alkoholna pića, previše crne kave i pušenje.
Taloženje masnoće oko struka
Česta pritužba žena u četrdesetim i pedesetim godinama odnosi se na gomilanje kilograma, osobito oko struka. Promjene težine počinju u perimenopauzi, po pola kilograma svake godine, što nema nužno veze s hormonima, nego s načinom života, poput manjka tjelovježbe. Nakupljanje viška kilograma može dovesti do povećane razine kolesterola u krvi, visokog tlaka te obolijevanja od srčanih bolesti, moždanog ili srčanog infarkta te povišenog rizika za nastanak karcinoma dojke.
Hormoni ruše raspoloženje
Neke žene u perimenopauzi spominju da su postale plačljive, promjenjiva raspoloženja, tužne i obeshrabrene. Nove studije podržavaju teoriju da se povremeno, ne odviše često, u perimenopauzi razvija prava klinička depresija. Nejasno je u kakvoj su vezi promjena raspoloženja i promjena hormonalnog statusa. Dio emocionalnih teškoća može biti izazvan i poremećajem spavanja uzrokovanim noćnim znojenjem koje za posljedicu ima umor, razdražljivost i promjene raspoloženja, no to je vjerojatno samo vrh ledenoga brijega. Naime, za reproduktivnog razdoblja žena se navikne na svoj hormonalni ritam, pa joj promjena koja se događa u perimenopauzi može izazvati bolan osjećaj gubitka kontrole nad sobom. Depresija za perimenopauze najčešće se nadovezuje na depresivno raspoloženje u prijašnjim godinama, uključujući PMS, izražene simptome menopauze i drugo.
Ostali uzroci promjene raspoloženja u perimenopauzi najčešće su poremećaji rada štitnjače, nuspojave pojedinih lijekova i stres na koji se žene nisu prilagodile. Nekim ženama navikavanje na novonastalu situaciju otežavaju stresovi, vezani uz dijagnozu teške bolesti, preuranjenu neplodnost, financijske probleme i slično.
Ako su tegobe tako izražene da ometaju normalne aktivnosti žene, nakon ginekološkog pregleda, mamografije i UZV dojke te laboratorijskih pretraga (koagulacije, šećera, masnoća i jetrenih proba) preporučuje se hormonsko nadomjesno liječenje. Nekoliko je aspekata hormonske terapije, ali u perimenopauzi, razdoblju kad još postoji ciklus, ali je neredovit i popraćen opisanim klimakteričnim tegobama, propisuje se sekvencijska terapija, uz koju krvarenja postaju redovita, a subjektivne smetnje nestaju.
Tegobe se mogu izbjeći
Kad nastupi menopauza (zadnja menstruacija), koja se određuje retrogradno, godinu dana unatrag, preporučuje se kontinuirano liječenje, uz koje nema krvarenja i subjektivnih tegoba. Ako je ženi kirurškim zahvatom izvađena maternica, koriste se estrogenski flasteri koji se lijepe dvaput tjedno na kožu.
Mnoge žene nemaju drugih tegoba, osim suhoće vanjskog spolovila i rodnice, žarenja i peckanja te početne smetnje nevoljnog otjecanja mokraće. Tada se propisuju lokalni estrogeni koji se stavljaju u rodnicu ili mažu izvana na kožu vanjskog spolovila. Oni djeluju isključivo lokalno, bez učinka na subjektivne tegobe. Takva terapija može se preporučiti ženi koja nema menstruaciju posljednjih godinu dana. Ako nije prošlo godinu dana od zadnje menstruacije, koriste se lubrikanti za vlaženje rodnice prije spolnog odnosa.
S hormonskim nadomjesnim liječenjem najbolje je započeti čim tegobe započnu, u razdoblju od 5 do 10 godina. Time se ujedno postiže najbolji zaštitni učinak na kosti i kardiovaskularni sustav. Ako žena ne želi, ili iz nekog razloga ne može uzimati hormone, potrebno je, radi očuvanja koštane mase, uzimati preparate vitamina D, kalcija i magnezija. Ako je koštana masa smanjena, ili je evidentna osteoporoza, treba uzimati preparate bisfosfonata, aleandronata ili raloksifena, prema preporuci nadležnog liječnika.
Menopauza je prirodni proces koji se ne može izbjeći, ali se tegobe mogu uspješno ukloniti, uz bitno poboljšanje zdravstvenog stanja i kvalitete života. Redovita tjelovježba, odmjeren unos prehrambenih namirnica, manje konzumiranje crne kave i alkohola, prestanak pušenja, briga za mentalno zdravlje i redoviti kontrolni pregledi preduvjeti su za uživanje u godinama nakon što završi reproduktivna uloga,prenosi Vasezdravlje
