Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDP-a prvi put nakon isključenja govorio je za N1.
“Moram reći da nisam očekivao ovako ishitrenu odluku, a da nismo imali razgovore o razlozima zbog čega je ova odluka donesena”, kazao je Lazović na početku razgovora za N1.
On je jedan od osnivača Socijaldemokratske partije 1992. godine kada ih je, kako kaže, u tim najtežim trenucima okupio Nijaz Duraković.
“U tim nekim vremenima prolazio sam i pobjede i poraze SDP-a i jedan period kada sam bio van SDP-a na način da se nisam slagao kako se vodi ta partija, ali sam ostao socijaldemokrata kroz SDU. Onda sam se vratio 2013. godine na poziv tadašnjeg lidera Zlatka Lagumdžije. Ove tri, četiri godine koliko sam u SDP-u, pokušao sam pomoći da otvori vidike i vizije prema svim onim socijalnim grupacijama koje su bile van SDP-ovog interesovanja, pogotovo prema vjerskim zajednicama. Moja teza je bila da gdje god se skupljaju ljudi mora biti socijaldemokratija. Ta ideja je najsličnija bh. mentalitetu, čovjeku koji bez obzira gdje živi, vapi za socijalnom pravdom, za solidarnošću, jednakošću, moralnim vrijednostima koje su protjerane iz bh. društva”, poručio je Lazović.
Neke druge ‘vrijednosti’ su prevladale u rukovodstvu SDP-a
Kako je naveo, bez obzira što je nailazio na otpore u SDP-u, trudio se da proicira dvije teze, teze o državi Bosni i Hercegovini i socijaldemokratiji kao ideji koja treba okuplja.
“Jedna od tih ključnih mojih teza u zadnja dva, tri mjeseca, i mislim da je tu došlo do neshvatanja i nesporazuma, bila je da BH blok mora ući u strukture vlasti 2018. kao najjači politički subjekt i da vuče bijele figure jer sam siguran da je došlo vrijeme do susreta građanskog i nacionalnog, odnosno etničkog pitanja u institucijama sistema. BH blok je morao, da je imao vizije, odgovornosti, pisati novu istoriju BiH, polako sklanjati sa političke scene etničke politike. Nije bilo vizije, nije bilo odgovornosti, neke druge ‘vrijednosti’ su prevladale u rukovodstvu SDP-a i donesena je odluka kakva je donesena. Zagovarao sam princip da DF i SDP se moraju ujediniti, a Naša stranka da bude poželjan koalicioni partner tom BH bloku. Kad god sam zagovarao princip da je prioritet odnos DF-a i SDP-a, nailazio sam na zidove, na ćutnju i bilo mi je jasno da od ujedinjenja i saradnje sa DF-om nema ništa. Ne isključujem tu i možda neke ishitrene poteze koji su dolazili iz DF-a kao što je kandidatura Željka Komšića bez dogovora BH bloka, ali to su marginalne stvari u odnosu na veće ciljeve koji su bili pred BH blokom, a to su država i jačanje građanske opcije”, naveo je Lazović.
Kako je kazao, u rukovodstvu SDP-a “to nije urađeno na adekvatan način i sada je SDP od dobrih rezultata došao do gubitničke pozicije i to će se prije svega vidjetu u Tuzlanskom kantonu”.
“Ja sam podržavao Tuzlanski kanton u svojim odlukama da kao najjača politička stranka moraju preuzeti odgovornost za TK i kreirati vlast. Imao sam pozive od ljudi iz TK, Bihaća, Brčkog. Ljudi ne mogu sebi da dođu da je donesena jedna ovakava odluka, a da nisu imali uvid zbog čega se to radi. Naslućivao sam da bi moglo doći do toga, s obzirom da je bio otpor rukovodstva saradnji i ujedinjavanju sa DF-om”, kazao je.
Govorio je i o socijaldemokratskom pokretu.
“Pokret je nasto kao rezultat spoznaje jednog broja ljudi, da je država ugrožena, da je socijaldemokratija ugrožena. Moram iskreno i pošteno reći da ta ideja okrupnjavanja i ujedinjavanja socijaldemokratije krenula je od jednog malog broja ljudi među kojima sam i ja. Potrudio sam se da u kontaktima sa Željkom Komšićem, Ivo Komšić i ja, otvorimo razgovore na tu temu s obzirom da je DF u više navrata slao zahtjeve SDP-u da dođe do ujedinjenja”.
Optužuju nas za nešto što ne stoji
Odgovorio je i na optužbe da se ne može sjediti na dvije stolice.
“Moje ‘dvije stolice’ kroz čitav ovaj politički period su država BiH i socijaldemkratija kao ideja. Kako god to ko shvatio, ja od te dvije stolice neću odustati. Oni koji sjede na nekim drugim stolicama vrijeme će pokazati na kojim su to stolicama sjedili i sprečavali da se jedna prospreritetna ideja, ideja okupljanja socijaldemokratije, desi u ovom vremenu kada je BiH to najpotrebnije. Nakon svega, mislim da je problem u ličnim sujetama, u egoizmu pojedinih ljudi koji shvataju da, ako dođe do ujedinjenja, do stvaranja jedne jake socijaldemokratske partije, za neke ljude neće biti mjesta u rukovodstvima, bit će mjesta u organizacijama, ali neće biti mjesta na pozicijama gdje imaju moć, gdje koriste privilegije koje sada politička partija pruža. Otpor od strane tih ljudi je evidentan, ali sve pod javnom parolom ‘mi jesmo za ujedinjenje’, a ništa se ne radi. Ja jesam za ujednjenje DF-a i SDP-a, za saradnju sa Našom strankom. Oni neka kažu, ovi koji se protive, koji nas blate, neka javno kažu da oni to neće. Optužuju nas za nešto što ne stoji, pogotovo što sam čuo nedavno da je Džaferović dao pristanak za formiranje BH bloka što je notorna glupost. Prije Džaferovića mi smo bili kod Željka Komšića, ali na tezi otpora hrvatskoj Deklaraciji koja je donesena protiv BiH i nastojanjima hrvatskih evropskih parlamentaraca da u Briselu vode politiku protiv BiH”, kazao je Lazović.
Kako kaže, ostaje na principima odbrane države i jačanja socijaldemokratije.
“Prepoznao sam zalaganja Željke Komšića koji je kao Zlatni ljiljan 1992. godine pa i danas ostao na istim principima odbrane BiH i on to ne krije. Ja ne krijem da su to i moje ideje. Ako mi možemo sjesti sa Zlatnim ljiljanom i braniti te principe, onda se mnogi trebaju pitati u mojoj stranci zašto su sjedili, na primjer, sa Vukotom Govedearicom i dogovarali opozicionu saradnju, a taj čovjek je prije rata rekao, parafraziram, da bi volio biti drugi Karadžić. Neko iz moje partije može sjediti sa Vukotom Govedaricom i koketirati sa tom politikom, a mi koji sjedimo sa Zlatnim ljiljanom Željkom Komšićem, mi se napadamo. Ja ću nositi taj teret, mene će uvijek voditi ideja borbe za državu BiH. Ja ostajem na tim principima, odbrane države BiH jačanja i ujedinjavanja socijaldemokratije”, kazao je Lazović za N1.
Osim njega, odlukom Glavnog odbora, iz SDP-a su isključeni Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Emir Zlatar, Hakija Meholjić, Meliha Lekić, Zoran Mikulić i Rusmir Mesihović.
