Direktorica odjeljenja za kreiranje prijemnih ispita Samina Khan kaže kako se pitanja najčešće sastoje od akademskih razgovora o pravcu koji želite studirati te naglašava da je bitnije pokazati na koji način koristite i analizirate informacije.
“Bez obzira na dosadašnje obrazovanje i prilike koje su kandidati imali u životu, razgovor je prilika svima da pokažu koliko su zainteresirani i koliko su sposobni za odabrani studij jer on nije samo recitiranje onoga što su već naučili“, kaže.
Ovo je tip pitanja koji kandidati mogu očekivati.
1. Što neki roman ili dramu čini “političkim”? (Moderni jezici (francuski))
Prema Helen Swift, ispitivačici sa Sveučilišta St. Hilda, ovo pitanje postavlja se kako bi se provjerio osobni stav studenata utemeljen na pročitanoj literaturi i općoj kulturi.
“Dobri kandidati najčešće pokažu volju i sposobnost uključivanja u dublje razgovore i razvoj ideja kroz razgovor. Savršeno je normalno mijenjati mišljenja tijekom razgovora ili doći do zamisli koja je proturječna prvotnome stavu – želimo da kandidati misle fleksibilno i uzimaju u obzir drugačije perspektive.”
2. Zamislite ljestve koje se naslanjaju na okomiti zid, s nogarima na tlu. Srednja prečka ljestvi obojena je drugačijom bojom na bočnim stranama ljestvi tako da je možemo vidjeti kad ljestve gledamo sa strane. Koji oblik opisuje srednja prečka kad ljestve padnu na pod (Matematika)
Ovo pitanje ispituje sposobnost matematičkog razmišljanja: Apstrahiranja nebitnih informacija i fokusiranja na ono zaista bitno, govori voditeljica intervjua Rebecca Cotton-Barratt.
Neki pokušaju nacrtati ljestve u svakoj fazi pada na tlo, što je u redu. Crtanjem bez ravnala i ploče kandidati ne mogu biti sigurni da će doći do točnog rješenja pa će se nakon toga poslužiti jednadžbama.
Cotton-Barrat kaže kako je ovo zabavno pitanje “jer je odgovor najčešće drugačiji od onoga što su očekivali upravo zato što previše razmišljaju o obliku ljestvi dok padaju” (stvaraju niz tangenti krivulje sa središtem udaljenim od zida i tla).
3. Oko jedna od četiri smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu povezana je s nekim oblikom raka, no na Filipinima ta je brojka samo jedan od deset. Koji bi faktori mogli utjecati na ovu razliku? (Medicina)
U ovom pitanju nema jednog točnog odgovora. Kao i većina drugih pitanja, osmišljeno je da potiče raspravu i stimulira razmišljanje. Christ Norbury s Queen’s Collegea sugerira nekoliko potencijalnih odgovora.
“Neki će kandidati pitati odakle dolaze ti podaci i koliko su pouzdani ili pak koliki je prosječni očekivani životni vijek u drugim dijelovima svijeta”, kaže Norbury. “Neki će pak krenuti u smjeru argumentacije da su određeni životni stilovi i navike u Velikoj Britaniji nasljedno loši za zdravlje što je također zanimljiv smjer diskusije.”
“Drugi, posebno ako uzmu u obzir da je očekivano trajanje života na Filipinima znatno niže nego u Velikoj Britaniji, shvatit će da su drugi uzroci smrti uobičajeniji u zemljama u razvoju.”
4. Što je prema vašem mišljenju uključeno u okrivljavanje nekoga? (Filozofija)
Ian Phillips sa sveučilišta St. Anne’s College objašnjava što se ispitivač nada da će čuti kao odgovor: “S takvim pitanjem ne tražimo pravi odgovor, nego umjesto toga može li kandidat biti kreativan u iznalaženju primjera i prijedloga, te može li kritički i pažljivo razmišljati o svojim implikacijama.
“Neki bi mogli sugerirati da krivnja uključuje složeniju prosudbu nego da je netko učinio nešto pogrešno. Umjesto toga, drugi bi mogli tvrditi da prava krivica zahtijeva neku vrstu osjećaja krivnje: ljutnju ili ogorčenje, na primjer“, kaže.
5. Velika studija pokazala je da starija braća/sestre postižu bolje rezultate na testovima inteligencije od mlađe braće/mlađih sestara. Zašto bi se to moglo događati? (Eksperimentalna psihologija)
“To je pitanje koje zaista traži od kandidata da razmisle o mnogo različitih aspekata psihologije“, objašnjava Kate Watkins, također sa sveučilišta St. Anne’s College.
“Tokom rasprave navodimo studente da razmišljaju o naučnim faktorima kao što su dob majke (majke su starije u trenutku rađanja mlađe braće/mlađih sestara, može li to igrati ulogu?) i opservacijskoj analizi (kako redoslijed rađanja može uticati na ponašanje i rezultate testova)“.
Kaže kako ni ovdje zapravo ne postoji jedan pravi i tačan odgovor. “Uvijek smo zainteresirani čuti nova objašnjenja koja do sada nismo čuli. Ono što nas zanima su vrste razmišljanja koje kandidati koriste i pitanja koja postavljaju.”, prenosi “Index“.
