Ukoliko bi do takvog scenarija došlo, referendum o Kosovu mogao bi da se održi zajedno sa redovnim parlamentarnim izborima u Srbiji na proljeće 2020. godine.
Ovo je za “Blic” potvrdilo više izvora iz diplomatskih krugova. Međutim, ovaj scenario će biti moguć samo u slučaju da do sastanka uopšte dođe. Kako se posljednjih sedmica spekuliše, kancelarka Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron su u sukobu oko načina na koji će se birati novi predsjednik Evropske komisije, ali i oko toga ko će biti kandidati za evropske institucije. Iako u javnosti žele da ostave utisak da je sve u najboljem redu i da nema nesuglasica, jasno je što izvori bliski dvoma zvaničnicima potvrđuju da je došlo do zahlađenja na relaciji dvije najmoćnije evropske političke figure.
“Ukoliko do sastanka 1. jula uopšte dođe, što iz današnje perspektive djeluje vrlo daleko i neizvjesno, onda bismo mogli da očekujemo da tada bude formulisan neki okvir ili platforma, koji treba da posluže kao polazište za konačno rješenje problema”, kaže sagovornik “Blica” iz diplomatskih izvora.
Sve zainteresovane strane dobile bi okvir koji bi potom bio usaglašavan.
“Onda bi dvijema stranama bilo ostavljeno vrijeme, od nekoliko mjeseci ili više, da ispregovaraju ono što u tom osnovnom dokumentu stoji, da promijene dijelove, ubace nove detalje i usaglase konačan prijedlog rješenja kosovskog problema i s tim izađu pred svoje građane”, kaže sagovornik srbijanskog “Blica”.
Ramuš Haradinaj tvrdi da će Srbija biti glavni krivac ukoliko se sastanak u Parizu ne održi.
On je rekao da ne isključuje mogućnost da najavljeni samit ne bude održan, ali tvrdi da to neće biti krivicom Kosova, već Srbije, jer uslovljava nastavak dijaloga. Stav Srbije je, inače, da nema nastavka dijaloga bez ukidanja taksi Kosova.
