Alkohol – iako mnogi u ledenom pivu ili koktelu vide idealno osvježenje, ispijanjem alkoholnih pića činite sebi medvjeđu uslugu. Naime, alkohol nije dobar ljetni izbor jer povećava proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
Gulaši, variva i uobičajena ”zimska” jela – jedu se topla i često sadrže začine koji pojačavaju ”probavnu vatru” i prirodno zagrijavaju organizam što je itekako poželjno svojstvo tokom zime, no ljeti naprosto nema mjesta za ove ”toplinske bombe” u prehrani.
Kalorična jela – zahtijevaju dugotrajan proces probave što za posljedicu ima oslobađanje topline i zagrijavanje organizma. Osim toga, poslije takvih se jela dosta žeđa pa ih je potrebno izbjegavati.
Kofeinski napitci – poznati diuretik i potiču izlučivanje tekućine iz organizma i time djeluje kontraproduktivno na proces hlađenja. No, kofein ubrzava i metabolizam što se očituje dodatnim zagrijavanjem organizma.
Suhomesnati proizvodi – teže su probavljivi od laganih salata, juha i drugih jela prikladnih za ljeto i obiluju solju koja traži dodatan unos tekućine od već i ovako vrućinom iscrpljenog organizma.
Zaslađeni i gazirani napitci – poput alkohola povećavaju proces dehidracije i time onemogućuju kvalitetno hlađenje tijela, stoga ih je najbolje zaobilaziti u širokom luku, prenosiaura.
Zreli i masni sirevi – obiluju masnoćama i solju, tvarima koje ljeti onemogućavaju hlađenje organizma. Dodatno, na izrazitim vrućinama, ove se namirnice vrlo lako kvare što može dovesti do bakterijskog trovanja, a time i dodatnog iscrpljivanja organizma.
