Da li sintagma “online marketing u agraru” u Bosni i Hercegovini zvuči pretenciozno? Reklo bi se ne, ili, suzdržano, sve manje, jer korištenje internetske tehnologije sve više je izazov bh. farmerima. I nezaobilazna potreba. Oni bi u skoroj budućnosti, stvaranjem “digitalne strategije”, kratko rečeno, mogli pronaći dobar način što bržeg prometa svojih proizvoda “od njive do kupca”, prenosi “Aljazeera“.
Put do kvalitetne promocije vlastitog brenda nije jednostavan – farmeri provedu dane na svojim parcelama i plastenicima, a noćima nemaju miran san i ne sanjaju lijepo upravo zbog “fantomske” brige kako prodati svoje proizvode. Kad je godina “dobra”, onda je dobra svima i ponuda je velika, a cijena niska. Obrnuto, kad “zakažu meteorologija” i drugi faktori, cijene “bezobrazno” skoče, a kupci “dignu dreku” i, umjesto cjenkanja na gradskim pijacama, idu u supermarkete i kupuju jeftinije, skoro redovno uvozne poljoprivredne proizvode.
Farmeri su vrijedni i čestiti ljudi, ne traže da ih držite kao malo vode u pustinji, ili da ih, ne d’o Bog, sažalijevate – oni se bude prije pijetlova, a svoje njive napuštaju u vrijeme dok sav “pošteni svijet” prati turske serije. Kad dobro razmislimo, gajimo prema njima i mnogim drugima sličnim tihim marljivcima ozbiljan manjak poštovanja.
Nacionalna digitalna platforma
Izazov za bh. farmere je veliki – kako proizvesti kvalitet, kako upakovati svoj pekmez, med, propolis, sok od drenjina, liker, aroniju, tjesteninu u atraktivne kutije, tegle i flaše i kako onda, što je umjetnost preživljavanja u ovom poslu s neograničenim rokom strepnje, uvući se “pod kožu” kupcu.
Čini se da online marketing u poljoprivrednom sektoru pruža te nove šanse i prilike. Čak i ovlašno klikanje na društvenim mrežama stvara sve više dojam kako među poljoprivrednim proizvođačima, a nije naodmet primijetiti da ih je sve više mladih i informatički pismenih, vlada sve veće zanimanje za online tržište. Prednosti novih komunikacijskih tehnologija bilo bi zaista glupo ne iskoristiti, jer na njihovim platformama “leži” moderno društvo.
Štaviše, poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije u vrlo značajnim razmjerama preko interneta prezentiraju svoje proizvode; na njihovim stranicama možete vidjeti s nekoliko klikova put proizvoda od sadnje uzgoja, do naručivanja i isporuke. Sistem brze pošte vam “u roku odmah” brzo i sigurno omogući kupovinu proizvoda na kućnim vratima.
Organizacije USAID/Sweden u projektu FARMA II nastoje pomoći bh. farmerima u ovom području organiziranjem radionica, nedavno u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Polaznici ovih radionica mogli su naprimjer naučiti osnove online marketinga, saznati o primjerima dobre prakse kroz online aktivnosti, upoznati se s načinom oglašavanja preko Facebook Adsa.
Ejla Bektaš-Hajdarović, voditeljica radionica, ističe kako je marketing na društvenim mrežama neizostavan dio svake marketinške kampanje. Na ovim radionicama zainteresirani farmeri su mogli dobiti značajne inpute kako o kreiranju vlastitih strategija u brendiranju, odabiru ciljnih grupa, influencer marketingu, tako i o kreiranju vlastitih Facebook kampanja te “detalja” o stilu i tonu komunikacije s kupcima…
‘U početku smo bili sumnjivi’
Internetsko oglašavanje za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uzima maha u cijeloj Bosni i Hercegovini, bilo da farmeri imaju vlastitu stranicu, da ponude objavljuju na “tuđim” aplikacijama, ili, što je postalo skoro notorno, da koriste blagodeti Facebooka.
Braća Nermin i Nedžad Nadarević pokrenuli su “nacionalni” digitalni projekat Farmer.ba, koji nudi promociju proizvoda bh. farmera na vrlo jednostavan način. Ovo je, koliko je poznato, prvi servis u Bosni i Hercegovini gdje postoji kvalitetna baza podataka o proizvođačima hrane, detaljan uvid i pregled domaće uzgojene hrane sa svakodnevnim ažuriranjem baze podataka.
Nermin Nadarević priča kako je nastajao ovaj digitalni servis s više 220.000 individualnih posjeta (Google Analytics), ne računajući ogromni broj e-mailova, telefonskih poziva, pitanja preko FB profila. Naglašavaju veoma bitnu stvar – rade isključivo s proizvođačima koji imaju registrirane obrte/domaćinstva.
“Ideja je nastala mnogo ranije, iz lične potrebe za domaćim proizvodima koji imaju ime i prezime. Kad kažemo ime i prezime, mislimo na ljude koji proizvode hranu i koji stoje iza svog posla. Problem je bio što su se mogli naći neki domaći proizvodi na internetu, ali nije se moglo znati odakle je taj proizvod, ko ga proizvodi, ko stoji iza toga i bilo jako nejasno. Brat i ja smo počeli razgovarati o problemu pronalaska kvalititnih proizvođača i tu je počela priča o budućoj platformi www.farmer.ba, koja će okupljati proizvođače na jednom mjestu. Zamislili smo platformu koja okuplja poljoprivrednike na jednom mjestu, da ljudi imaju uvid kako se proizvodi, kakvo je stanje u poljoprivredi”, kaže Nermin Nadarević.
Objašnjava kako su u početku “bili sumnjivi”, jer su ljudi osjetljivi na novine i imaju ustaljene kanale prodaje, koja nije uključivala digitalnu promociju.
“Posebno je bilo zanimljivo kad smo pokrenuli i novu uslugu ‘direktne kupovine od proizvođača’ na kućnu adresu. Mi smo prošli sa svojom inovativnom idejom u sklopu prvog javnog poziva ‘Challenge to Change’ programa, nakon kojeg smo krenuli u realizaciju izrade individualnih on-line shopova (prodavnica) za svakog proizvođača”, nastavlja Nermin Nadarević.
Kamiončićem do kućne adrese
“Led je odavno probijen” i danas, kada odu nekom proizvođaču koji je svoje proizvode prodavao samo u lokalnoj zajednici i za koga su znali samo ljudi iz uže lokalne sredine, i predstave mu ideju gdje svoje proizvode može prodavati na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, primjetno je prvo iznenađenje, a nakon prezentacije vrlo brzo se odluče za suradnju, dodaje nermin Nadarević.
Značajno je, također, da se preko ove digitalne platforme online prodaju samo proizvodi koji su hermetički zatvoreni, ali da postoje i drugi paketi usluga, kao što su prezentacije i promocije proizvođača koji imaju vlastitu dostavu unutar gradova. Nadarevići ističu kako je sada moguće direktna kupovina od proizvođača. Trenutno rade sa 130 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine s oko 500 proizvoda, a aktivno je više od 30 online prodavnica za direktnu narudžbu.
Tvrde kako na dnevnoj bazi mogu saznati gdje se može kupiti domaća zdrava paprika, krompir, jaja, kvalitetan med, pekmez/džem…
“Nakon mnogo truda, rada, testiranja, poboljšanja web platforme, dobili smo novu uslugu putem koje građani Bosne i Hercegovine mogu direktno od proizvođača naručiti na svoju kućnu adresu domaće proizvode. Sada možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, proizvode od tikve iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa, domaću tjesteninu iz Jajca, likere iz Visokog, med iz Trebinja ili Bijeljine…”
Na internetskoj platformi braće Nadarević vizualizacija proizvoda bh. farmera je vrlo dopadljiva. Na mapi Bosne i Hercegovine su simboli voća i povrća i klikom na njih odmah vidite šta ko nudi. Ako je prikazan i kamiončić u sklopu tog profila, to je znak da možete direktno od tog proizvođača naručiti na kućnu adresu.
Preko porodice do tržišta Hrvatske
Emina Žuna-Zjajo, diplomirana inžinjerka prehrambene tehnologije iz Jajca, već dvije godine ima prepoznatljiv brend – proizvodnju tjestenine obogaćene začinskim biljem i sušenim gljivama, uz tradicionalniu recepturu. Ističe kako je online prodaja dobra da se “širi priča”, koja može u perspektivi sve više učestvovati u ukupnom finansijskom prometu.Ona ima svoj online shop na platformi Farmer.ba, a pored toga svoj proizvod nudi u jajačkim trgovinama, sajmovima, u prodavnicima u Travniku i Mostaru, uskoro i u Sarajevu, kako kaže.
“Online prodaja je za mene novo i zanimljivo iskustvo. Recimo, zvala me gospođa iz Zagreba da naruči tjesteninu ‘Naturgeist’ (duh prirode), ali kako preko aplikacije Farmer.ba prodaja ide isključivo u Bosni i Hercegovini, ona je angažirala rodbinu iz Bosne i Hercegovine da obave kupnju. Internet kupci se javljaju iz bh. gradova, Sarajeva, Prijedora, a dostava preko brze pošte nije skupa za nas koji smo uvezani preko pomenute aplikacije”, kaže Žuna-Zjajo.
Na sličan način svoje proizvode prodaje i Miladin Savić iz Zagona kod Bijeljine. Savić proizvodi sok od aronije, kokosovo i laneno cijeđeno ulje i druge proizvode. Distribuciju na bh. tržištu porodično gazdinstvo Savić radi isključivo po narudžbi.
“Internet prodaja je vrlo perspektivna stvar, budući da izbjegavate varijantu nakupaca i imate direktnu komunikaciju s kupcima. Ja svoje proizvode prodajem na području cijele Bosne i Hercegovine, od Cazina i Banje Luke, preko Zvornika i Foče, do Neuma. Moji su proizvodi specifični i izazivaju interes. Odskora pripremam promociju i prodaju džanarike i kajsije te ulja od lješnika, koje je izvanredno sredstvo protiv komaraca te uklanja mladalačke akne i bubuljice”, priča Savić.
‘Budi zdrav kao dren’
Zanimljivo je internetsko iskustvo s prodajom proizvoda mlade poljoprivrednice Dragane Jaćimović iz Jaružana kod Laktaša. Ona je sa suprugom svoje proizvode prodavala na banjalučkoj pijaci, a odlučila se na Facebook prodaju na vlastitoj stranici Domaće i naše kada je ostala u drugom stanju. Kupcima izabrane artikle dovoze na kućnu adresu.
“Prodavajući proizvode na pijaci stekli smo puno kupaca kojima je često predstavljao problem kako da robu odnesu kući. Većina njih je bila starije životne dobi i autobusom je dolazila u nabavku. Jedno veče došli smo na ideju da pokrenemo FB stranicu Domaće i naše, tako da iz kućnog ugođaja mogu pogledati našu ponudu, naručiti i dobiti proizvode u najkraćem mogućem roku”, priča Dragana Jaćimović.
Dodaje kao dobar slogan, ali vrlo iskreno, kako “sve što ne bih dala svom djetetu i porodici, ne bih prodala ni nepoznatoj osobi”. A preko stranice Domaće i naše Jaćimovići nude praktično “sve”.
“Imamo zelenu salatu i luk, proizvode od mlijeka, od povrća nam najviše traže buraniju, domaći krompir, koji je ručno kopan, paradajz i papriku. Imamo i voće, jabuke, kruške, maline, kupine, aroniju, grožđe, likere, domaće crno vino od grožđa za pet konvertabilnih maraka [2,5 eura] po litru. Smatramo da nije skupo, koliko treba da se iz sjemena dođe do proizvoda. Mi garantujemo da radimo proizvode bez hemije. Nama, malim proizvođačima teško je zbog uvezenih artikala na kojima piše da su ‘domaći i zdravi'”, priča Dragana Jaćimović, koja na online pozive odgovara odmah.
Još je bolji “start up” porodice Sabljić, koja u Drvaru od 2017. godine uspješno prodaje svoje proizvode od drenjina direktnim putem preko pomenute platforme Farmer.ba, na kojoj imaju svoj web shop Budi zdrav kao dren. Menadžersko iskustvo Jovanke Sabljić, tvorca brenda od drenjina, doprinijelo je da dobiju podršku stranih kompanija, struke, Ministarstva privrede Livanjskog Kantona, kao i lokalne vlasti u Drvaru.
Platforma ‘Domaća web tržnica’
Njihov biznis pokrenuo je i druge porodice u Drvaru, a proizvodi drenja, himber, bistri sok, pekmez od drenjina danas se mogu pronaći na tržištima Evropske unije.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara bh. entiteta Republika Srpska, mišljenja je kako “treba probati sve što bi moglo donijeti pogodnosti razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje”, pa u tom smislu podržava i internetsku prodaju.
Susjedna Hrvatska može biti Bosancima i Hercegovcima odličan urnek (primjer) za uspješne modele online oglašavanja i prodaje s visokim nivoom organizacije. Internetska platforma Domaća web tržnica dobar je primjer nastao kroz projekat Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet tehnologije, finansiran u okviru Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007-13.
Ovaj je projekat omogućio, s jedne strane, da se farmeri upoznaju s promocijom mogućnosti i načina direktne prodaje, a s druge, pokrenuo sistem direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda na području Istre korištenjem interneta.
