Magični broj od deset hiljada koraka datira još od perioda Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Poznata japanska kompanija proizvodila je popularne pedometre (brojače koraka) pod nazivom Manpo-kei, što na prevedenom znači deset hiljada koraka, navodi “BBC“.
Sve do sada nisu vršena ozbiljna istraživanja koja utvrđuju značaj šetnje za zdravlje čovjeka.
Profesorka I-Min Lee na Medicinskom fakultetu Oksfordskog univerziteta sprovela je opsežno istraživanje na uzorku od čak 16.000 žena starosti preko sedamdeset godina. Cilj je bio da se utvrdi veza između dnevne aktivnosti ovih žena i razloga njihovog umiranja nebitno od uzroka.
Svim učesnicama podijeljeni su pedometari, uređaji koji će pratiti broj pređenih koraka na dnevnom nivou. Nakon četiri godine i tri mjeseca preminulo je njih 504. Žene koje su preživjele, pravile su dnevno u prosjeku više od pet hiljada koraka.
Grupa koja pravi prosječno više od 4.000 koraka ima veće šanse da doživi duboku starost od onih koje naprave samo 2.700, tvrde stručnjaci. Problem u ovom istraživanju je što su one osobe koje su se već slabije kretale, već bile bolesne.
Ispitivanja su utvrdila da žene koje su dovoljno “fit” i mogu nedjeljno da pređu magičnu cifru od 10.000, vrlo vjerovatno je da će doživjeti duboku starost.
Jordan Etkin, psiholog sa Duke univerzita, zaključio je da su osobe koje su pratile svoju aktivnost prelazile veći broj koraka, ali su u šetnji značajno manje uživale.
Korist od hodanja čovjek ima do pređenih 7.500 koraka, sve preko toga ne utiče značajno na vaše zdravlje, tvrde naučnici.
Napravljeni koraci nisu uvijek precizan pokazatelj vaše dnevne aktivnosti. Recimo, kada trčite, vaš dnevni rezultat neće biti vidno bolji, ali ste zato prešli značajno veću razdaljinu.
