Za starije generacije, djetinjstvo predstavlja neki misteriozni period u koji uvid imaju samo putem nekoliko porodičnih albuma te ponekog videa na VHS kasetama. Međutim, danas je nečije odrastanje u mnogim slučajevima postalo dostupno za svakoga ko ima pristup internetu, prenosi AJB.
Od fotografije prvog ultrazvuka, preko rođenja, simpatičnih videa beba, proslave prvog rođendana a zatim i svih ostalih momenata djetinjstva – roditelji su sve to postavljali na društvenim mrežama, a prema nekim istraživanjima, oni najaktivniji prosječno su godišnje objavljivali i do 200 fotografija. Neki su čak kreirali i posebne javne profile na Instagramu samo za svoje dijete.
“Prosječni roditelj će objaviti na različitim društvenim mrežama oko 1.000 djetetovih fotografija do njegova polaska u školu”, objašnjava Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Ipak, iako su društvene mreže realnost i dio gotovo svačijeg života, a neminovno je da će ljudi na njima objavljivati informacije o sebi i svojoj djeci, stručnjaci upozoravaju da postoje neke granice i posljedice o kojima ranije nismo razmišljali.
Sada, naprimjer, kada mladi nakon srednje škole ili fakulteta ulaze na tržište rada, poslodavci vrlo lako mogu vidjeti njihove fotografije i videa iz djetinjstva ako ih potraže na internetu prilikom zapošljavanja. Stručnjaci posebno ističu da djeca imaju svoja prava te da mnoga od njih ni ne žele da se te informacije objavljuju o njima te ih često smatraju i sramotnima.
“Roditelji jednostavno moraju biti svjesni da sve što objave o sebi i svojoj djeci na internetu, doživotno ostaje u virtualnom prostoru i zapravo nikad ne mogu znati kako će netko u budućnosti iskoristiti te informacije i koliko time zapravo mogu naštetiti svom djetetu, iako im to nije bila namjera. Mnogi su današnji roditelji vrlo često aktivni na društvenim mrežama, neki čak i više od svoje djece”, kaže Ciboci, koja je i koordinatorica istraživanja HR Kids Online Hrvatska.
Ovo istraživanje, u kojem je učestvovalo 1.017 djece u dobi od devet do 17 godina i isto toliko njihovih roditelja, pokazalo je da djeca ne vole kada roditelji objavljuju njihove fotografije, osjećaju se uznemireno te stoga znaju tražiti da takve informacije i fotografije izbrišu sa svojih profila.
“A ono što roditelji ponekad vide kao simpatičan i smiješan postupak svoga djeteta, dijete može vidjeti kao objavu kojom su ga roditelji osramotili i ponizili. Stoga ne čude slučajevi u inozemstvu gdje su djeca, kada su navršila 18 godina, tužila svoje roditelje zbog fotografija koje su objavili u njihovom djetinjstvu i na taj ih način osramotili”, dodaje.
Idealna slika života na društvenim mrežama
Prije nekoliko mjeseci, mediji u svijetu prenijeli su vijest da je 14-godišnja kćerka glumice Gwyneth Paltrow javno kritikovala svoju majku jer je na Instagramu objavila njenu fotografiju, iako je prethodno nije pitala da li to ona želi, što je otvorilo debate o ovom fenomenu modernog vremena.
Psiholozi kažu da je ovaj slučaj došao u centar pažnje javnosti jer se radi o porodici slavne ličnosti, međutim, upozoravaju da se to često dešava te da djeca nemaju kontrolu nad onim što njihovi roditelji objavljuju o njima u doba kada je digitalni identitet veoma važan za njih i njihove vršnjake.
Majka iz Sarajeva, koja nije htjela da je imenujemo, govori o slučaju svoje djece koji su tinejdžeri. Budući da je objavljivala dosta njihovih fotografija na Facebooku, dodaje, sin je odlučio da napusti tu društvenu mrežu.
“Još mi je dodatno i zabranio da stavljam bilo šta u vezi njega. Čak i ako ga pitam, ne dozvoljava mi. Kćerka me je ‘unfrendovala’ jer ne želi da gledam šta ona dijeli sa svojim vršnjacima niti ona želi da vidi dopisivanja nas starijih. To je sada to novo doba. Moram priznati, kada sam objavljivala njihove fotografije dobijala sam najviše komentara i lajkova”, kaže kroz smijeh ova majka, ali ipak dodaje da je svjesna opasnosti i da nikada ne bi ugrozila svoju djecu objavljujući neprimjerene sadržaje.
Tarik Smailbegović, socijalni radnik i član Upravnog odbora Porodičnog savjetovanja Kantona Sarajevo, ističe da djeca i mladi mogu biti veoma ranjivi zbog objave različitih fotografija.
“I u slučaju kada ih neko ‘taguje’ ili oni sami nesvjesno podijele neki podatak. Onda postaju dio nekih neželjenih priča, dobijaju uvrede, ismijavaju ih ili im prijete, a to dalekosežno može imati posljedice na psihičko stanje mlade osobe, može da dovede do toga da imaju lošiju sliku o sebi, da imaju lošiju komunikaciju, da se zatvaraju u sebe, da su depresivni. Nasilje na internetu i ugrožavanje integriteta je puno opasnije nego uživo, jer ga je teže kontrolisati i dokazati nego u slučaju klasičnih oblika nasilja.”
Objašnjava da je danas postalo vrlo bitno kakvu sliku šaljemo o sebi putem društvenih mreža, i, ako ta slika koju pokušavamo učiniti idealnom na bilo koji način bude poljuljana, onda to može da nosi teške psihičke posljedice, pogotovo kod djece i mladih. Posebno ističe da je potrebno govoriti o zaštiti ličnih podataka.
“Trebamo prvo definisati šta su lični podaci. To nisu samo ime i prezime, ili matični broj, to su i fotografije, čak i podatak da smo nekada otišli negdje na more, da smo na proslavi nekog rođendana. Mi otvaramo dio svoje pritvatnosti i to dijelimo sa velikim brojem ljudi koji često mogu da zloupotrijebe taj podatak. Internet je postao vrlo realan i surov, a zakoni ne vrijede, i teško ga je kontrolisati. Ljudi nisu dovoljno svjesni toga, otvaraju puno svoju intimu i ostavljaju prostora za zloupotrebe.”
Fotografije djece iz školskih klupa
Sada počinje i nova školska godina kada će veliki broj roditelja objaviti fotografiju svog djeteta u školskoj klupi ili ispred škole, ponekad otkrivajući i lokaciju obrazovne ustanove, što, kažu naši sagovornici može biti veoma opasno.
“Iako su prvi dani škole jedan od najvažnijih događaja u životima djece, ali i njihovih roditelja, fotografije kojima će ovjekovječiti te važne trenutke neka zadrže u svojim obiteljskim albumima, a ponos koji u tom trenutku osjećaju na društvenim mrežama mogu podijeliti i pokazati i na druge načine. Ono što svakako ne bismo preporučili je objava naziva ili lokacije škole, to nisu informacije koje treba dijeliti na društvenim mrežama”, ističe Ciboci.
Društvene mreže su postale dio života i neminovno je da će roditelji objavljivati informacije o djeci, međutim, radi zaštite dječje sigurnosti, kaže Ciboci, svakako je preporuka roditeljima da ograniče taj sadržaj koji neki od njih gotovo svakodnevno postavljaju na različitim društvenim mrežama.
“Pritom to ne znači da roditelji ne mogu objaviti niti jednu fotografiju svog djeteta, međutim, svakako bi bilo dobro da uzmu u obzir sva mjesta na kojima objavljuju takve fotografije i koliko se godišnje zapravo takvih fotografija nakupi.”
