Nakon ove informacije kontaktiran portal “RadioSarajevo”.ba je kontaktirao Prirodno-matematički fakultet, odsjek za biologiju, a čak ni profesor doktor Suvad Lelo nije mogao sa sigurnošću reći o kojoj se vrsti radi.
“Prije svega moram reći da sa naučnog aspekta ne mogu puno reći. Morao bih imati životinju na stolu kako bi se izvršila tačna identifikacija. Na osnovu fotografije to nije moguće. Čak ne bi bilo dovoljno imati samo životinju na stolu, nego bih morao imati i jako skupu literaturu da to uradim. Ovako, laički, na osnovu onoga što sam ja vidio na fotografiji, mislim da je u pitanju vrsta Atypus Affinis. Vrsta koje ima u čitavoj Europi i koja je rasprostranjena i kod nas. Ženka je nešto veća i može narasti do 1.5 centimetara”, kaže profesor Suvad Lelo.
Vrsta je to čiji otrov nije opasan za ljude, a pari se u jesen, kada mužjak napusti svoju mrežu i krene u potragu za ženkom. Mrežu napušta isključivo zbog parenja i samo zbog toga. Lovi tako što čeka da se insekt popne na mrežu koja je izuzetno neobična i u obliku je cijevi od svile i u većini slučajeva nalazi skrivena pod zemljom. Obično je dio koji se nalazi nad tlom pokriven lišćem ili nekim krhotinama. Se*sualno aktivni postaju sa četiri godine. Kada pronađe ženku mužjak uđe u njeno gnijezdo i zajedno su sve dok se parenje ne završi, a potom mužjak umire.
Pauci se izlegu sljedećeg ljeta i ostaju s majkom još gotovo godinu dana nakon toga. Gotovo ih je nemoguće vidjeti, a nerijetko se i namjenska potraga za ovim paukom završi bezuspješno. Vjeruje se da dolazi iz Danske, a uprkos aktivnom traženju u toj državi nije viđen 60 godina, pa se smatrao izumrlim, prije nego što je ponovo otkriven na Jutlandu, jedinom dijelu Danske povezanim kopnom sa Europom.
Profesor Lelo ističe da bi čak i on da je vidio takvog pauka negdje pokušao da ga uhvati i odnese stručnjaku na analizu.
“Da meni dođe takav nalaz, da sam ga negdje uhvatio, ili da ga je neko uhvatio, ja bih ga poslao stručnjaku. U Bosni i Hercegovini ama baš nikada i niko nije radio pauke. Uvijek nam je neko ‘dolazio sa strane’, a pauke nam je radio jedan Makedonac”, rekao nam je profesor Lelo.
Vjeruje da se neko samo dobro našalio, a kada je u pitanju mouse spider, on se može pronaći i u Velikoj Britaniji i većina ih nije opasna za ljude, iako je njegov ujed bolan. Samo par vrsta uzrokovalo je simtome slične onima kao kod ujeda Australijskog otrovnog pauka, koji u svega 15 do 25 posto napada ispusti količinu otrova opasnu po ljude. U Bosni i Hercegovini smrtonosno otrovna vrsta je crna udovica, a profesor Lelo ističe kako se često nalaze pod tikvom, većinom na području Hercegovine.
