Džaferović se obratio okupljenima u sali Općine Bugojno, na manifestaciji koju je organizovalo Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, poručivši da je riječ o dva izuzetno značajna historijska datuma koja se tiču perioda odbrambeno-oslobilačkog rata.
– Ova akademija spaja dva krucijalna događaja, kada je u pitanju odbrana Bugojna i cijelog ovog kraja Bosne i Hercegovine. Prvi događaj je 27. godišnjica formiranja Prve bugojanske brigade Armije Republike BiH, a drugi je 25. godišnjica Kupreške operacije. Prvi događaj simbolizira odbrambenu, a drugi – oslobodilačku dimenziju herojske borbe Armije Republike BiH – kazao je.
Dodao je da su već i prije osnivanja Prve bugojanske brigade, ove jedinice odigrale presudnu ulogu u odbrani Prusca od nasrtaja velikosrpske agresije u ljeto 1992, naglasivši da će ostati zapamćeno da su bugojanske jedinice ARBiH tada tehnički daleko nadmoćnijem i opremljenijem agresoru tada nanijele tolike gubitke da se velikosrpska armada više nikada nije usudila da zauzme Prusac.
– Da ne postoji ništa jače od armije časnih ljudi, koji se bore za ispravan cilj, pokazala je i druga velika pobjeda Armije BiH u Bugojno. To je pobjeda nad vojnim snagama HVO-a, koje su bile u službi udruženog zločinačkog poduhvata. O prirodi tog agresorskog poduhvata, najbolje govori činjenica da je isti taj HVO, koji nigdje na teritoriju Bugojna nije mogao vojno da nadvlada Armiju RBiH, počinio masakr nad 45 nedužnih civila u Vrbanji. Nesposobnošću na bojnom bolju i nemilosrdnošću prema civilima, zločinačke formacije su pokazale svoje pravo lice koje je kasnije sveobuhvatno opisao i Haški tribunal u svojim presudama – kazao je Džaferović.
Dodao je da se strateški i moralni značaj bugojanskih jedinica ogleda i u činjenicu da nisu branile samo bugojansku, već su dale značajan doprinos i u odbrani susjednih općina, navodeći primjer odbrane Gornjeg Vakufa.
– Upravo u tom gradu, agresor je pokazao svu svoju nemoć spram Armije RBiH, a svaki pripadnik Armije RBiH koji je učestvovao u toj herojskoj odbrani može da osjeća samo najveći ponos, i zbog vojne i zbog moralne supremacije u odnosu na agresorske sile – kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
On je u svome obraćanju izdvojio Kuprešku operaciju, kao posebnu, jer je bila prva oslobodilačka akcija ARBiH u Bugojnu, kada su bugojanske jedinice napravile prodor prema Kupresu, oslobađajući značajan dio općina Bugojno i Donji Vakuf, kao i sam Kupres.
– Činjenica da je Armija RBiH, nakon konsolidacije i organizacije, pokazala da je u stanju ne samo braniti se, već i oslobađati teritoriju imala je presudan značaj. Kupreška operacija na jako dobar način ilustruje probijanje ne samo vojnog fronta, nego i mentalne barijere koje je 1994. godine izvršila Armija Republike Bosne i Hercegovine. Od isključivo defanzivne pozicije došli smo u poziciju legitimne, oslobodilačke ofanzive. Konačno smo počeli da igramo bijelim figurama – kazao je Džaferović.
On je kazao da, povodom godišnjice tih događaja, želi istaknuti važnost njegovanja pobjedničke dimenzije Armije Republike BiH i pobjedničkog mentaliteta, za koji su osnov dale veličanstvene oslobodilačke operacije iz 1994. a posebno iz 1995. godine.
– To je od posebnog značaja u političkom kontekstu, gdje naša zadaća ne može biti svedena samo na odbranu interesa države BiH od političkih nasrtaja retrogradnih sila. U periodu koji je pred nama, od najvećeg je interesa da krenemo u političko oslobođenje javnog prostora u BiH, koji je već decenijama kontaminiran retrogradnim politikama i ideologijama – poručio je Džaferović.
Naglasio je da je prvi korak u tom procesu depolitizacija pravosudnih institucija u BiH, koje su u određenoj mjeri uzurpirale te retrogradne politike, te da u proteklih nekoliko godina neprestano svjedočimo pokušajima da se, kroz permanentno pokretanje neosnovanih optužnica protiv pripadnika Armije RBiH, uspostavi etnički balans u procesuiranju ratnih zločina.
– Cilj je, što je više moguće, izjednačiti Armiju RBiH sa VRS-om i HVO-om. Najprije se to radi, na kvantitativnom planu, optuživanjem što većeg broja pripadnika Armije RBiH, te smanjenjem broja procesa protiv pripadnika drugih; a zatim i na kvalitativnom planu, gdje se oslobodilačke akcije Armije RBiH na vještački način pokušavaju kvalificirati kao udruženi zločinački poduhvati, s ciljem njenog izjednačavanja sa agresorskim formacijama – kazao je Džaferović.
Naglasio je da se Armija RBiH u Bugojnu kao i drugim dijelovima BiH suprotstavljala udruženom zločinačkom poduhvatu, te da do sukoba između Armije RBiH i HVO-a ne bi došlo da nije bilo velikodržavnih pretenzija i udruženog zločinačkog poduhvata usmjerenog protiv države BiH, čiji su izvođači bili HV i HVO-a.
– Bošnjacima Bugojna, kao i Bošnjacima cijele Vrbaske doline bila je namijenjena sudbina nestanka, i da nije bilo Armije RBiH danas ne bi bilo ni Bošnjaka u Bugojnu. Svako ko je počinio zločine mora odgovarati, i niko nije oslobođen krivice, ali je nedopustivo da se tendenciozno i selektivno procesuira samo pripadnike Armije RBiH, a da istovremeno niko ne odgovara za zločine nad Bošnjacima u Bugojnu – kazao je Džaferović.
Smatra da je potpuno nedopustivo da Tužilaštvo BiH nije procesuiralo odgovorne za ubistvo 45 bošnjačkih civila u Vrbanji.
– Za ovaj zločin osuđeno je samo jedno lice, i to na temelju vlastitog priznanja, dok Tužilaštvo već decenijama ne pokazuje nikakav interes da procesuira i desetine drugih odgovornih, za zvjerstva u Vrbanji. Štaviše, kako ističu iz udruženja žrtava, pojedini tužioci su pokazali i otvorenu spremnost da zataškaju procesuiranje odgovornih za ovaj zločin. Nije jedan čovjek ubio 45 nedužnih civila, i Tužilaštvo mora da procesuira odgovorne – poručio je Džaferović.
Istakao je da se Bugojno i bugojanske jedinice trebaju da se ponose svojom časnom i herojskom ulogom u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije, naglasivši da je Bugojno, kao izuzetno razvijena općina, dala krucijalne resurse u odbrani i primila i zbrinula veliki broj izbjeglica iz gradova širom BiH.
– U životu svakog čovjeka postoje granične situacije, trenuci velikih izazova kada ljudi pokažu ko su i šta uistinu. Način na koji se u takvim situacijama postavimo ostaje trajno obilježje našeg identiteta. Suočeni sa najvećim izazovima i opasnostima, pokazujemo – jesmo li slobodni ljudi ili nismo. Takva je granična situacija za sve nas bio period odbrane od agresije, od 1992. do 1995. godine. Pokazali smo da smo u stanju odbraniti se, časno i dostojanstveno, i sačuvali smo državu Bosnu i Hercegovinu, kao najbolji državno-pravni okvir našeg historijskog postojanja – poruka je člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
Svoje obraćanje je zaključio riječima da način na koji se sjećamo tog perioda najbolje opisuje ko smo danas.
– Neki bi željeli da se stidimo borbe, žele nas ušutkati, jer im smeta naša sloboda i država Bosna i Hercegovina. Neka znaju da nikada nećemo oboriti glavu. Mi imamo razloga da se ponosimo, i uvijek ćemo se se ponositi veličanstvenom borbom Armije Republike Bosne i Hercegovine – zaključio je Džaferović, saopšteno je iz Predsjedništva BiH, prenosi “Fena”.
