Kako izaći iz trenutačne blokade procesa proširenja, što je budućnost politike proširenja Europske unije, a samim time i prespektiva zemalja Zapadnog Balkana, teme su u vezi kojih se u Bruxellesu ne sliježe prašina, prenosi AJB.
Ministri zemalja članica EU-a će se, brže nego što je očekivano, na ovo pitanje službeno vratiti već 19. studenog, najavljeno je u Vijeću EU-a, navodi Tanjug.
Nemogućnost dogovora zemlja članica EU-a u vezi otvaranja pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom bio je “okidač” za otvaranje razgovora o cjelokupnoj politici proširenja EU-a.
Nakon više od 16 godina, od kako je zemljama Zapadnog Balkana na summitu u Solunu obećano članstvo u EU, Francuska je blokirala cijeli proces, zalažući se za njegovu reformu.
Blokada Pariza naišla je na kritike svih najviših dužnosnika EU-a i najvećeg broja zemlja članica.
Pored ocjena da je u pitanju “povijesna greška” i da su “reforma i proširenje mogući kao paralelni procesi”, u EU dodaju da je trenutačno stanje “neodrživo”, odnosno da se što prije mora odgovoriti na pitanja “kakve reforme”, “kada” i u “dogovoru s kime”.
‘Sektorski spristup’ i ‘reverzibilni proces’
“EU ne može odustati od obećanja danog Zapadnom Balkanu, niti je održivo trenutačno stanje. Neophodan nam je novi pristup proširenju s dvostrukim novim angažmanom – političkim i ekonomskim”, poručuje nekadašnji direktor za proširenje u Europskoj komisiji Pierre Mirel.
Još bez službenih prijedloga, nagađa se da bi jedna od promjena trebala voditi “sektorskom pristupu”, koji bi omogućio da zemlje kandidati, nakon što ispune kriterije iz određenih područja, “pristupe” tim sektorima u okviru EU-a.
Tako bi se “datum” ulaska u EU “razbio” na više koraka, koji bi postepeno, ali i brže, donosili dobrobit članstva građanima na Zapadnom Balkanu.
U EU već ukazuju da su značajana pomjeranja u tom pravcu napravljena u područjima transporta i energetike.
Među mogućim opcijama reforme politike proširenja vodi se i strategija koju je predstavio nekadašnji glavni direktor EK-a za proširenje, koji se založio za mogućnost pristupa zemlja kandidata strukturnim fondovima EU-a, uz pregovarački proces u dvije faze – prva bi se odnosila na ispunjavanje uvjeta za ulazak na zajedničko europsko tržište, a druga na ispunjavanje kriterija u ostalim politikama EU-a.
Sam predsjednik Francuske Emmanuel Macron spominje i opciju “reverzibilnog procesa” pristupanja, gdje zemlja koja započne pristupne pregovore ne mora “nužno i ući u EU”.
Hahn: Nerealno odgađanje za 30 godina
I dok se s Macronovom idejom o “reviziji procesa pristupanja”, kao dugačkog, kompliciranog i sve manje efikasnog procesa i za EU i za zemlje kandidate, slažu i neke druge zemlje članice, pa i sama njemačka kancelarka Angela Merkel, većina se protivi zaustavljanju cijelog procesa sve dok se reforma ne provede.
“Ako se samo fokusirate na reformu, a kada se to okonča onda se vratite na proširenje, zemlje Zapadnog Balkana očekuje odgađanje EU perspektive za idućih 30 godina, a to nije ni realno, ni kredibilno”, kaže povjerenik za pristupne pregovore Johannes Hahn.
Odlazeći povjerenik zadužen za proširenje smatra da EU već ima na raspolaganju potrebne instrumente kojima može na adekavatan način “reagirati na događanja”, od poticanja reformskih procesa do zaustavljanja procesa uslijed neispunjavanja kriterija.
Međutim, da postojeći instrumenti nisu dovoljno dobro jamstvo, kako za zemlje članice tako i za zemlje kandidate, pokazuje njihovo zanemarivanje od nekih nacionalnih vlada u EU, koje sve više preuzimaju glavnu riječ u vođenju procesa proširenja u odnosu na EK.
U takvoj postavci, francuskoj “kočnici” proširenja snažno se suprotstavljaju zemlje Višegradske grupe, kao i susjedi regije Zapadnog Balkana – Italija i Austrija.
Upravo su ove zemlje inzistirale da se na pitanje politike proširenja EU vrati odmah, a ne negdje pred summit EU-a i Zapadnog Balkana, planiran za svibanj 2020. godine u Zagrebu.
Očekuju se konkretni prijedlozi Francuske
Usporedo sa inzistiranjem na vremenskom okviru, ove zemlje članice upozoravaju i da bi se jednostrano provedena reforma već započetog procesa “pogubno” odrazlila na kandidate, koji se već godinama nalaze na putu ispunjavanja uvjeta za članstvo.
Zato se kao jedina održiva reforma predlaže ona koja je dogovorena s partnerima na Zapadnom Balkanu.
Maratonska rasprava o proširenju na posljednjem summitu EU lidera, sredinom listopada, koja je u drugi plan stavila i razgovore o Brexitu, već je bila signal da Europa mora rješavati ovo pitanje po hitnom postupku.
O hitnosti govori i činjenica da je novoizabrani predsjednik Europskog parlamenta za svoj prvi službeni posjet izbarao Zapadni Balkan, a isto namjerava i novi šef diplomacije EU-a čim stupi na dužnost.
U očekivanju da Francuska 19. studenog predstavi neke od konkretnih prijedloga svoje inicijative za reformu procesa proširenja, u Bruxellesu se spominje da će se i lideri EU-a ovom pitanju vratiti već na prvom sljedećem summitu, u prosincu 2019. godine, navodi Tanjug.
