Poslovni svijet ove sedmice prilično je iznenadila objava da se osnivači Googlea povlače iz kompanije te da će novi glavni izvršni direktor postati Sundar Pichai. Larry Page i Sergey Brin odstupit će sa svojih pozicija, redom glavnog izvršnog direktora te predsjednika holding kompanije Alphabet. Tu su kompaniju Page i Brin registrirali prije četiri godine kako bi reorganizirali korporativnu strukturu Googlea.
U toj reorganizaciji iz Googlea su izdvojeni brojni drugi istraživački i razvojni projekti te su postali zasebne kompanije pod krovom Alphabeta. Na taj način se i Google mogao ponovo fokusirati na glavni biznis oglašavanja i pretraživanja interneta, no kompanija je dijelom ostala sinonim za Alphabet, odnosno cijelu korporaciju, jer najveći dio prihoda i dalje dolazi od oglasnog biznisa.
Sundar Pichai došao je u Google 2004. godine, da bi 2015., nakon reorganizacije i imenovanja Pagea i Brina na čelo Alphabeta, postao glavni izvršni direktor Googlea. Koliko god da su Page i Brin možda i postepeno prepuštali sve veći dio biznisa u ruke drugih i koliko god se polako povlačili iz operativnog poslovanja, objava je ipak glasno odjeknula u tehnološkom svijetu. No činjenica da je cijena dionica Alphabeta nakon nove informacije čak krenula gore daje do znanja da investitori imaju puno povjerenje u Pichaija.
Komentari analitičara i stručnjaka u medijima prostiru se od nagađanja koji razlozi leže iza takvog poteza do procjena što će nova situacija značiti za budućnost Googlea, odnosno Alphabeta. Među razlozima za odlazak navode se istraga o neprimjerenim odnosima između najviše, većinom muške razine direktora u korporaciji s njihovim podređenima, nezadovoljstvo među zaposlenicima Googlea koje tinja već neko vrijeme ili istrage oko iskorištavanja dominantne pozicije na tržištu.
S druge strane dolaze analize o tome kako će Pichai voditi Alphabet te hoće li doći do nekih strateških zaokreta ili će, s obzirom na to da je posljednje četiri godine ionako vodio najvažniji dio korporacije, sve ostati manje-više po starom. Dio analitičara upozorava da će Brin i Page, čija se bogatstva ovih dana procjenjuju na više od 60 milijardi dolara, zahvaljujući svojim kontrolnim vlasničkim udjelima u Alphabetu i dalje imati zadnju riječ u vođenju kompanije, samo što će to biti iz sjene.
No imenovanje Pichaija odjeknulo je glasno i zato što se radi o još jednom primjeru iz niza takvih poteza da su osnivači tehnoloških i internetskih divova nadgledali i vodili njihov snažan rast pa bi se u jednom trenutku, iz ovih ili onih razloga, maknuli sa svojih pozicija i nastavili pratiti kompanije iz sjene, sa savjetničkih uloga, ili bi se potpuno odmaknuli od onoga što su stvorili. Ovu ćemo priliku iskoristiti kako bismo podsjetili na nekolicinu takvih poteza.
Možda bi se za početak bilo zgodno zadržati na Googleu. Danas globalno poznati pretraživač počeo je 1996. kao studentski projekt Larryja Pagea i Sergeya Brina. Google je inkorporiran dvije godine kasnije, a Page i Brin već su 2001. godine na poziciju glavnog izvršnog direktora i predsjednika kompanije doveli iskusnog menadžera Erica Schmidta.
Na tom se mjestu zadržao idućih deset godina, a bio je zadužen za korporativni rast i organizaciju koji su trebali pratiti snažan rast popularnosti Googlea, dok su se Page i Brin više brinuli o razvoju tehnologije i inovacijama samog pretraživača i oglašivačkog biznisa koji ga je pratio. Na poziciji glavnog izvršnog direktora u Googleu Schmidta je 2011. zamijenio Page, a koji je na funkciji ostao do 2015., kad je formiran Alphabet i kad je na čelo Googlea došao Pichai.
Dva vjerojatno najvažnija slična događaja u kojima su osnivači prepuštali vođenje kompanija drugima vezani su uz Microsoft i Apple. Potonju su sredinom sedamdesetih osnovali Steve Wozniak i Steve Jobs. Kompanija je zahvaljujući proizvodnji ličnih računala Apple i Macintosh snažno rasla i Steve Jobs je postao njeno prepoznatljivo lice usprkos tome što su formalno funkcije glavnih izvršnih direktora vršili drugi.
Nakon što su Apple pogodili problemi s prodajom računala Jobs je 1985. najuren iz korporacije koju je osnovao, da bi se na velika vrata vratio 1997., nakon čega se Apple vraća na staze uspjeha od kojih profitira i danas.
S druge strane, osnivač Microsofta Bill Gates čvrsto je vodio svoju kompaniju sve do odlaska po vlastitoj želji. Gates je s pozicije glavnog izvršnog direktora Microsofta, osnovanog 1975., otišao 2000. godine, no funkciju predsjednika obnašao je sve do 2014.
Njegov odlazak iz operative početkom milenija značio je niz turbulentnih godina u Microsoftu pod palicom Stevea Ballmera. Kad je 2014. Ballmer konačno smijenjen s direktorske pozicije, na nju je imenovan sadašnji šef Satya Nadella te postavlja Microsoft na zdravije noge.
Od nešto mlađih kompanija među slične odlaske osnivača može se ubrojiti Jack Dorsey, jedan od suosnivača Twittera, servisa za objavu kratkih poruka. Nakon što je Twitter osnovan 2006. godine Dorsey je iduće dvije godine bio njegov glavni izvršni direktor. U to je doba popularnost Twittera snažno rasla, no takav tempo je usporen u idućim godinama. Dorsey je od 2008. do 2015. bio na poziciji predsjednika Twittera s nezamjetnim izvršnim ovlastima, da bi se 2015. vratio u stolicu glavnog izvršnog direktora sa željom da ga vrati na stope snažnog rasta i dominacije tržištem.
Još jedan karizmatični osnivač koji je izgradio svoju kompaniju i onda je napustio je Travis Kalanick, suosnivač Ubera. Kalanick je zaslužan za agresivan rast globalno popularne aplikacije za organizaciju prijevoza, no odstupio je s pozicije glavnog direktora 2017. zbog kritika korporativne kulture kompanije, u što su spadale i optužbe o zanemarivanju se*sualnog uznemiravanja u Uberu. Od tada kompaniju vodi Dara Khosrowshahi.
Za razliku od spomenutih, i još nekih nespomenutih, postoje menadžeri osnivači tehnoloških divova koji nakon čak petnaest ili dvadeset pet godina ne odustaju od vodećih pozicija u svojim kompanijama vjerujući, izgleda, jedino samima sebi. Među njima su Jeff Bezos, koji je svoj Amazon.com osnovao 1994. i od tada mu je na čelu, ili Mark Zuckerberg, koji i danas vodi Facebook osnovan 2004. Obojica su primjeri onih koji nakon snažnog rasta svojih kompanija i dosezanja globalne popularnosti i dalje vjeruju da ih mogu zadržati na takvom putu.
Kakve god posljedice imenovanje Sundara Pichaija čelnom osobom Alphabeta moglo imati po Google i ostatak korporacije, a time i na svakodnevni život korisnika usluga, povlačenje Brina i Pagea svakako je važan događaj u tehnološkom i korporativnom svijetu. Na kraju krajeva, prepuštanje korporacije koju su stvorili i u koju su investirali nekoliko desetljeća vlastitih života u ruke drugih vjerojatno nije lako čak ni kad se raspolaže desecima milijardi dolara, piše “tportal“.
