U istom periodu uvoz sa Kosova iznosio je 10,71 milion KM, što je za 3,69 miliona KM manje nego u prva tri kvartala 2018. godine, odnosno zabilježen je pad uvoza od 25,6 posto.
“Ovakve mjere ugrozile su poslovne ugovore koje imaju preduzeća iz BiH sa preduzećima Kosova, a posebno onima iz metalske i elektro industrije, ali i prehrambene i farmaceutske industrije, a izazvale su i druge vezane negativne efekte na trgovinske tokove na cijelom zapadnom Balkanu”, ističu iz ovog ministarstva.
Iz Ministarstva spoljne trgovine podsjećaju da su odmah po uvođenju taksa, 6. novembra prošle godine kada su vlasti u Prištini uvele carinu od 10 posto, zatim 21. novembra od 100 posto, a sedam dana kasnije i taksu od 100 posto na proizvode međunarodnih brendova iz drugih zemalja, preduzeli niz koraka s ciljem ukidanja odluka Kosova.
Prvo su tražili da im kontakt tačka prištinskih vlasti u Cefti formalno potvrdi uvođenje taksa, da ih obrazloži, kao i da ih ukine, jer se njima direktno krši Cefta sporazum, ali BiH nikada nije dobila odgovor.
Iz resornog ministarstva upućena su pisma tadašnjem šefu Delegacije EU u BiH Larsu Gunaru Vigemarku, te ostalim članicama Cefte o prištinskim taksama sa htjevom da Evropska komisija učini napore da one budu ukinute.
U novembru prošle godine ministri spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Mirko Šarović i trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić uputili su pisma na više adresa, a neka od njih su otišla visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost i predstavniku za trgovinu SAD, navodi “Srna”.
Iz Ministarstva podsjećaju da su se prištinske vlasti izjasnile u januaru ove godine na sastanku u Sarajevu da će takse biti ukinute samo ako BiH prizna Kosovo.
Od BiH je traženo ukidanje viznog režima, priznavanje pasoša, lične karte, vozačke dozvole, registarskih tablica i dokumenata koja prate robu u transportu sa oznakama kosovskih vlasti, odnosno sve ono što nije u nadležnosti Ministarstva, već je riječ o političkim pitanjima.
“Sastanak nije rezultovao pozitivnim dogovorom, već je situacija ostala gotovo ista kao prije, kao i do danas, s tom razlikom da smo konkretno i direktno upoznati sa problematikom i uslovima druge strane kao i oni sa našim stavom”, ističu u Ministarstvu.
Predstavnici BiH i Srbije su, kako navode iz Ministarstva, tražili ukidanje odluka prištinskih vlasti na svim zvaničnim sastancima Cefta struktura koji su održani u periodu od donošenja mjera, a do danas ih je bilo sedam.
Iz resornog ministarstva navode da je na sjednici Savjeta ministara u novembru prošle godine zaključeno da Evropska komisija treba hitno da se uključi u rješavanje ovog problema, te da za sada BiH neće razmatrati mogućnost uvođenja kontramjera.
“Razlozi za ovu odluku bazirani su na podatku da je izvoz Kosova u BiH tako malog obima da uvođenje kontramjere ne bi polučilo adekvatne posljedice za njegov izvoz”, podsjećaju iz Ministarstva.
Osim Ministarstva, zahtjev za ukidanje taksa na proizvode iz BiH upućivala je Spoljnotrgovinska komora BiH, ali i druge institucije.
Iz Ministarstva spoljne trgovine ističu da će u okviru svojih nadležnosti i dalje intenzivno raditi na pitanju ukidanja spornih mjera.
