“Sva Evropa je pričala o tim problemima, svojevremeno je postavljana žičana ograda između Slovenije i Hrvatske. Dok je Mađarska gradila zid prema Srbiji, mi smo govorili `E, to se nama nešto slučajno dešava`. Ljudi prolaze kao da prolaze turisti kroz Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Tegeltija sinoć za BHT1.
On smatra da je upravo takvo shvatanje problema sa migrantima dovelo do toga da je BiH imala lošu saradnju sa susjedima – Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, kao i sa predstavnicima međunarodne zajednice.
“Mislim da je bila loša saradnja između policijskih agencija u BiH i onda se taj problem akumulirao do ove mjere kada ga je veoma teško kontrolisati”, dodao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno da Bosna i Hercegovina sama ne može riješiti pitanje migranata koji se nalaze u zemlji jer je riječ o velikom problemu, ne samo za BiH, već za cijelu Evropu.
“Nadam se da ćemo mi razumjeti obim problema koji tu postoji, da ćemo preduzeti neke mjere koje su u našoj nadležnosti, te da ćemo imati puno bolju saradnju sa našim susjedima i međunarodnom zajednicom, kako bi ovaj problem rješavali u svim njegovim segmentima”, naveo je Tegeltija.
On je rekao da je BiH suočena sa ozbiljnom migrantskom krizom, prvenstveno sa humanitarnog aspekta, jer je poznato u kakvim uslovima su ti ljudi živjeli, naglašavajući da im uslovi života ni sad neće biti mnogo bolji.
“Zar nije kriza ako u BiH može da uđe bilo ko, mimo zvaničnih graničnih prelaza? Da li neko to više vidi kao bezbjednosni problem, ja vidim ozbiljan bezbjednosni problem, ali i humanitarni. Da li neko od nas može da krene bilo gdje van BiH, bez ličnih dokumenata? Nama se upravo dešava da su u BiH ljudi za koje ne znamo ni ko su, ni šta su i da li nešto imaju u prošlosti iza sebe”, kaže Tegeltija.
On je dodao da najveći broj migranata dolazi iz zemalja u kojima se suočavaju sa egzistencijalnim problemima, ali da to i dalje nije izgovor da BiH nema kontrolu i evidenciju, kakvu ima većina zemalja.
“Problem migranata je problem za cijelo društvo i o detaljima tih migrantskih problema ćemo razgovarati u Savjetu ministara. Sve ovo je rezultat onoga što smo tvrdili da mi nemamo problema sa migrantima, da se oni neće zadržavati, da ih je mali broj, a onda je taj broj narastao na toliko da ih više nemamo gdje smjestiti u BiH”, naglasio je Tegeltija.
Odgovarajući na pitanje šta novi saziv Savjeta ministara može uraditi što nije uradio prethodni, Tegeltija je rekao da je potrebno uspostaviti bolju saradnju među svim institucijama u Bosni i Hercegovini, prije svega policijskim, a potrebno je sarađivati sa susjedima.
Govoreći o Graničnoj policiji BiH, Tegeltija je naglasio da ta policijska agencija ima ogromnu odgovornost i da je potrebno jačati njene ljudske i materijalne kapacitete, ali da je sasvim sigurno da ona sama ne može riješiti problem nekontrolisanog ulaska u BiH.
“Postoji mnogo stvari i pitanje koliko ljudi koji rade u njoj /Graničnoj policiji/, kako su raspoređeni i koje poslove rade, da li baš svi treba da budu u administraciji ili mogu obavljati policijske poslove, ali to je pravna stvar za novog ministra bezbjednosti, a ne cijeli Savjet ministara”, rekao je Tegeltija komentarišući podatak da ovoj agenciji nedostaje 1.000 policajaca.
Kada je riječ o kadrovskim rješenjima u važnijim institucijama BiH, Tegeltija je pojasnio da je dobio spisak na pet-šest strana sa više od 20 rješenja, u kojima su sprovedene određene procedure, imenovanja “na ovaj ili onaj način”.
“Kada se formira Savjet ministara, pregledaćemo svu tu dokumentaciju, vidjećemo da li su procedure sprovedene u skladu sa zakonom ili nisu i predlagaćemo, ili ćemo ponavljati procedure, u zavisnosti kako je to završeno”, ukazao je Tegeltija.
Tegeltija je rekao da očekuje da će rukovodioci bezbjednosnih agencija biti imenovani što prije jer od toga, odnosno, koliko su oni u mogućnosti da rade u punom kapacitetu, zavisi i rad tih agencija.
“Personalno, o tim rješenjima trenutno ne razmišljam i neću razmišljati dok ne bude izabran Savjet ministara”, kaže Tegeltija, prenosi “Srna”.
