Kako Valentino čeka u bolnici lijek i transplantaciju, Elma je htela da mu da snagu tako što mu je zapjevala pod bolničkim prozorom, a snimak tog čina raznježio je čitav region.
Predivna Elma kaže da je ljuti kada joj neko kaže da ne postoje dobri ljudi.
“Nije tako, samo ih treba vidjeti. Ne možeš samo da sjediš i čekaš da ti se pojave u životu. Budi i ti dobar, pa će ti se to vratiti”, kaže za “24sata” Elma Tomić, 17-godišnja devojka čiji je video za samo nekoliko dana zapalio društvene mreže.
Na prvi pogled, nije učinila ništa što mnogi drugi po Facebooku ne rade – pjevala je i pravila balončiće od sapunice. Ali, pjevala je ispred prozora dječje onkologije na zagrebačkom Rebru, da razveseli prijatelja Valentina (16), s kojim je samo nekoliko mjeseci ranije ležala na istom odjelu, boreći se protiv raka limfnih čvorova, odnosno Non Hočkin.
Kad je ona prošlog ljeta završila u bolnici, i nakon nekoliko dana provedenih na Odjeljenju Intenzivne njege prešla na Odjeljenje onkologije, Valentinova majka Martina, bila je stalno pri ruci njenoj mami Elviri. Objašnjavala joj je što je čeka tokom Elminog liječenja i pomagala joj. A čim se Elma spustila s Intenzivne i oporavila toliko da može da prošeta po hodniku, Valentino joj nije dao mira dok nije – ustala.
Ovim videom želim vam donekle predstavit sve ono o čemu vam pričam, a velika je razlika kada samo čitaš i onda kada vidiš. Ovo je moj odjel, drugi dom reklo bi se..ideja je bila da samo Valentinu otpjevamo njegovu pjesmu ispred prozora, medjutim, djeca s odjela kakva jesu htjela su i da unutra zapjevamo, pa smo zapjevali! Cudno mi je biti ona koja ulazi i izlazi s odjela, navikla sam biti ona sa odjela.. i u svakome od njih vidim neki dio sebe tokom liječenja. Ja vam samo želim ukazati na to koliko ste jaki samim time što ste izašli na hodnik i pjevali bez obzira na sve, a odma zatim i na svemu što svaki dan prolazite, a samo vi znate što je to. Vjerujte mi, sve ovo jednom postaje jučer i čini vas boljim osobama, koliko god sad nezamislivo bilo, uskoro pjevamo negdje vani, slaveći pobjedu jednu po jednu. Vi ste moja malena snažna obitelj, i znajte da uvijek možete računati na mene. ♥️I slabi jači smo. Zapamtite to..Igrom slučaja se potrefilo i da je danas 9.12., a zadatak za 9.12.(tko prati storije zna o čemu pričam) jest da se donira ponešto Zakladi dječje onkologije i hematologije, dakle upravo ovom odjelu, da bi uspjeli izgraditi novi odjel, koji će dušama koje na njemu borave pružiti ono što nemaju, a itekako im treba. Ja bih bila najsretnija da dobiju sve uvjete koje moja ekipa i ja nismo imali..DJEČJA ONKOLOGIJA REBROKsaver 210, 10000 ZagrebHR7323400091110973865SWIFT: PBZGHR2XLink zaklade: https://www.zdor.hr.Hvala svima, uživajte u danu, i učite od ove gore djece, jer oni su dokaz da se uvijek, ali uvijek nadje neki razlog za osmijeh, ponešto za zahvalnost i vremena za ljubav, kakva god situacija bila. 💙
Gepostet von Elma Tomić am Montag, 9. Dezember 2019
“Primjetio je da sam nova, na tom odjeljenju čim neko ima kosu znaju da je novi. I vidio je da se ne osjećam dobro, pa je htio da mi pomogne. On je zaista divan, izuzetno empatičan i jako puno daje drugima. Na primjer, kad bi on u bolnici jeo palačinke, odmah su se nosile i meni. Ili, kad mu dođem u posjetu, on mene pita kako sam, hoću li nešto da jedem, jesam li gladna, a da ja ni ne stignem njega da upitam kako je”, priča Elma i dodaje kako u Valentinovom ‘kako si’ uvijek osjetite da ga to zaista iskreno i zanima. On to nikad ne pita bez veze.
“Tako smo se nekako povezali, a pronašli smo i puno zajedničkih interesa, osim odjeljena na kojem ležimo. Na primjer, oboje volimo sport, volimo motore i brzu vožnju, pa smo imali zajedničkih tema”, kaže Elma.
Danas ga, dodaje, doživljava kao mlađeg brata, koji je veoma zreo za svoje godine, pa s njim o svemu može da razgovara. U međuvremenu su se toliko povezali da ona i majka često odu do Rebra da bi popile kafu s njegovom mamom i bile uz nju, a dobro se slaže i sa Valentinovom sestrom.
