Višeslojni kulturni program, otvaranje izložbe dokumentarne građe ‘Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada ‘Aleksa Šantić’ autora Zlatka Serdarevića i promocija knjiga ‘100 Šantićevih večeri poezije-50 godina književne nagrade ‘Aleksa Šantić’ autora mostarskog paroha Radivoja Krulja te troknjižja ‘I to je to’, ‘Kud plovi ovaj brod’ i ‘Mostarski dragulj’ akademika Josipa Muselimovića, održan je u prepunoj Spomen sobi ‘Jovan Dučić’ Muzeja Hercegovine u Trebinju. Sudeći po posjeti očito da se i ovog puta potvrdila činjenica da je Trebinje uvijek imalo akcentiranog sluha za kulturne programe.
Zlatko Serdarević je o Kruljevoj knjizi kazao da se autor referirao na dokumente te da je svaki navedeni podatak utemeljen na izvoru kojeg je naveo u fus noti, čime je ova monografska studija dobilo znanstveni karakter.
– Kako niti jedan dosadašnji društveni sistem uglavnom nije uvažavao programe što su ih prethodni sistemi priređivali u pjesnikovu slavu, najveća vrijednost ove studije je njihovo objedinjavanje u jednu cjelinu, bez obzira kako su se programi nazivali, i time se u stvari potvrdio njihov kontinuitet. U knjizi prepoznajemo generacije starih graditelja koji su se gradeći hram, rukovodili nadom da će se jednom pojaviti veličanstveno zdanje u punini svih sadržaja dostojno da bude božja kuća, kazao je Serdarević.
Akademik Josip Muselimović, autor predstvljenog troknjižja je podsjetio da je knjiga ‘Mostarski dragulji’ u kojoj govori posvečena znamenitim Mostaracima iz svijeta znanosti, umjetnosti, kulture i sporta.
– Nastojao sam te velike ličnosti, njih 26 zastupljenih, vratiti u život. Ovi ljudi su krasili Mostar u drugoj polovini 20 stoljeća i nadam se da će ih biti još njima sličnih.U knjizi i to je to govorim o našoj društvenoj stvarnosti. O problemima sa kojim se naša država sukobljava. U trećoj ‘Kuid plovi ovaj brod’ uistinu ne znam odgovor. Znam samo da je na tom brodu puno teškog tereta i kancerogenog materijala i mislim da tim brodom ne upravljaju baš najbolji kormilari, i nisam siguran da će taj brod uskoro uploviti u mirnu luku i ovim prostorima i svima nama omogučiti normalniji život. Konačno da Mostar i Trebinje neće ubuduće biti baš tako daleko kao što su sada.
Muselimović je za monografiju o Šantićevim večerima kazao ovo:
– Otac Krulj je ovom monografijom podigao veći i vrijedniji spomenik od onog u Mostaru, na kome se svake godine prigodno poklanjamo i polažemo cvijeće. I ovo je spomenik kojeg svako može uzeti pod ruku, nositi ga sa sobom i darivati ga prijateljima. O Šantiću se pisalo i pisaće se, a bilo ih je koji su ga osporavali. Ova monografija odgovara svakom dobronamjernom čovjeku. Gorostas Krleža je jedne prilike na jednoj izložbi likovnih radova kazao kako bi se ‘od ovih mazarija i crni đavo okrenuo’ ali da su u poeziji Alekse Šantića ‘boje, tonovi i motiv potpuno jasni’. Ovo je svjedočanstvo o jednom vremenu i o čovjeku kojeg Mostar ne smije zaboraviti ,niti ga gurnuti na marginu, zaključio je akademik Muselimović.
Vuk Bračković je više svjetla bacio na Kruljevu studiju:
– Zašto mislim da su ovakve knjige divne. Ne samo što govore o prošlosti, o divnoj generaciji ljudi koje su njegovale ime i Šantićevu poeziju nego govori što se događalo u ova vremena, nakon što je to ogorčenje zavladalo. Ponovo postoje ljudi koji imaju nadu, a nada nije nešto što je floskula. Neki principi koji su dobri su vječiti. Ovo je prelijepa knjiga jer listajući je osjećam se potpuno drugaje od tužnog Šantića, kojeg u predprazničko veče tješe svjetle duše koje izlaze iz starih knjiga. Jer evo, mi smo napisali novu knjigu. Mi smo tu. Nismo nestali i crv zla nije nas izjeo. Nas ne treba da tješe duhovi prošlosti , nego ćemo mi , njihova duhovna djeca , tješiti njih. Da smo tu da nastavimo sanjati njihove velike i svakog divljhenja dostojne snove. Da im poručimo da nismo protjerani, nego da će s nama vječno zajedničariti u ulicama i sokacima, stepeništima i prolazima i prije svega mostovima našeg dragog Mostara.
Paroh Radivoje Krulj je isklazao zahvalnost akademiku Musleimoviću za sve napore koje zajedničkim snagama čine za uspostvljem kulturne saradnje.
– Ova knjiga je nastavka Šantićevog duha Mostara. Akademiku Josipu Muselimoviću sam posebno zahvalan da se izdignemo iz trnja. On nam mi je mnogo pomogao pruživši ruku Prosvjeti GO Mostar i obnovi našeg hrama i našoj odluci da svjedočimo o našoj autentičnoj kulturi i duhovnosti u Mostaru i da budemo svoji. Mi svjedočimo ono što Josip u knjigama piše da njegujemo svoj identitet i da idemo svojim putem, akcentirao je Krulj.
Zlatko Serdarević