Ovi podaci pokazuju da su izostajanja s nastave i učenička postignuća usko povezani, odnosno da učenici koji češće izostaju postižu slabije rezultate.
Učenici u BiH izjavili su kako na satima u prosjeku provode 24 sata sedmično, odnosno 2,6 sati na satima jezika, tri sata na satima matematike, 2,8 sati na satima prirodnih nauka te 1,5 sati na satima stranih jezika.
“Iako je ova teoretska količina vremena provedenog u nastavi dovoljna za dobre ishode učenja, u realnosti u školama i učonicama mnogo tog vremena se gubi. Stvarno vrijeme koje učenici provode učeći može se razlikovati od predviđenog vremena iz više razloga. Naočitiji uzroci uključuju odsustvo učenika, kašnjenje te različite razloga zbog kojih je škola zatvorena ili odstupa od redovnog nastavnog plana i programa na dane koji se računaju kao nastavni”, navodi se u PISA izvještaju za BiH.
Bježanje sa časova
Oko 85 posto učenika iz BiH izjavilo je da je preskočilo najviše dva puta cijeli dan u školi tokom dvije sedmice prije izvođenja PISA testa, dok je oko 15 posto njih izjavilo da je barem tri puta preskočilo cijeli dan. Oko 90 posto učenika je najviše dva puta izostalo s jednog sata, a oko deset posto ispitanih više od tri puta izostalo je s jednog sata.
Propuštanje čitavih dana nastave, preskakanje sati ili kašnjenje na nastavu su ponašanja koja se češće primjećuju među učenicama iz niskih socio-ekonomskih sredina.
Općenito, bježanje iz škole, s jednog sata, kašnjenje na nastavu ili izostanak s nastave cijeli dan su ponašanja koja mogu biti razlike između dječaka i djevojčica, učenika iz ruralnih i urbanih škola te učenika različitog socio-ekonomskog statusa.
U BiH oko 12 posto djevojčica nije bilo u školi cijeli dan barem tri puta u posljednje dvije sedmice prije izvođenja PISA testiranja, u usporedbi sa 17 posto dječaka. Oko 6 posto djevojčica je barem triput pobjeglo s nekih sati, za razliku od dječaka kod kojih je ovaj postotak oko 13 posto. Vezano uz to, 18 posto učenika nepovoljnog i 13 posto učenika privilegiranog SES-a izostajalo s nastave cijeli dan.
Negativni efekti
Učeničko izostajanje s nastave i bježanje sa sati ima negativan efeat kako na učenje, tako i na akademska postignuća učenika, izjavili su direktori škola. Kod njih 17 posto izostanci ne igraju veliku ulogu na učenje učenika u školi, dok je 64 posto ispitanih reklo da je taj uticaj izvjestan, a za 19 posto škola ovakvo ponašanje značajno utječe na njihovo učenje. Kod 53 posto ispitanih bježanje sa sati ima izvjestan, a kod 17 posto značajan utjicaj na učenje.
“Ovakvo ponašanje učenika ne samo da ima negativne efekte na učenje i postignuća učenika, nego se negativno odražava i na oblikovanje mlade osobe”, navodi se u PISA izvještaju za BiH.
PISA podaci pokazuju da su izostajanja s nastave i učenička postignuća usko povezani, odnosno da učenici koji češće izostaju postižu niže rezultate. Kako kažu direktori škola, svakog školskog dana u BiH mnogi učenici priopuštaju prilike za učenje zbog izostanaka. Redovno bježanje s nastave, kako dodaju, može imati štetne posljedice – učenici koji bježe s nastave imaju veću vjerojatnoću da napuste školu, završe na loše plaćenim poslovima, imaju neželjene trudnoće, zloupotrebjavaju drogu i alkohol ili čak postaju delikventni. Takvim učenicima često je potrebna dodatna pomoć, što može negativno uticati na tok nastave.
U usporedbi BiH s OECD zemljama koje su sudjelovale u PISA istraživanju, ove pojave jesu značajan problem u našoj zemlji, ali i u ostalim OECD zemljama. U prosjeku, u svim OECD zemljama osam posto učenika izjavilo je da su barem tri puta bježali sa sati, a šest posto da barem tri puta nisu bili cijeli dan u školi, piše “Klix“.
