Cijeli proces mora biti vjerodostojniji, predvidljiviji, dinamičniji i političniji – izjavio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, predstavljajući prijedlog Komisije na današnjoj konferenciji za novinare.
Pojasnio je da je svrha prijedloga ponovno uspostavljanje vjerodostojne perspektive EU-a za zemlje zapadnog Balkana.
Najvažniji koraci uključuju grupiranje pregovaračkih poglavlja u tematskim oblastima, mogućnost nagrađivanja reformi s više finansiranja i postepeno uvođenje kandidata u pojedine politike, ali i sankcioniranje nedostatka napretka zaustavljanjem pregovora u određenim oblastima ili, u najozbiljnijim slučajevima, njihova sveukupna suspenzija, prenosi European Western Balkans.
Još bi se jači fokus trebao staviti na osnove, s planovima puta za vladavinu zakona i demokratskim institucijama. Prema dokumentu, EU bi trebao da iskaže svoju nepokolebljivu posvećenost procesu utemeljenom na zaslugama. Planirane su aktivnosti poput redovnih samita EU-a i Zapadnog Balkana, međuvladinih konferencija koje se odnose na pojedine zemlje i veća koncentracija tijela za stabilizaciju i pridruživanje na politička pitanja.
Jedan od zapaženih prijedloga je da se javno političko opredjeljenje njihovih vlasti strateškom cilju pridruživanja EU jasnije procijeni u godišnjim izvještajima. Prema Komisiji, taj proces treba biti bolje opremljen za rješavanje strukturalnih slabosti u zemljama, posebno u području temeljnih oblasti, uključujući vladavinu zakona i funkcioniranje tržišne ekonomije.
Predložene izmjene se ne odnose na zemlje koje su već započele svoje pristupne procese, Srbiju i Crnu Goru. Međutim, one bi se mogle smjestiti u postojeće okvire uz saglasnost dviju zemalja. Reforma metodologije proširenja trajni je napor započet prošle jeseni, nakon blokiranja pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
– Dobra poruka našim prijateljima sa Zapadnog Balkana o procesu proširenja EU-a: Evropska komisija danas predlaže verodostojan i dinamičan plan koji će otvoriti put za otvaranje pregovora o pridruživanju sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Proširenje EU-a je situacija WIN-WIN – objavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
– Sve strane moraju se suzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u procesu pridruživanja EU. Isto tako, države članice i institucije moraju govoriti jednim glasom u regiji, šaljući jasne signale podrške i ohrabrenja, te jasno i iskreno govoreći o nedostacima kada se pojave – predlaže Evropska komisija.
Prema dokumentu, još jači fokus trebao bi biti na temeljnim reformama. Kao i do sada, pregovori u tim oblastima bit će prvi otvarani, a posljednji zatvarani. Postojat će putokazi za vladavinu zakona i funkcioniranje demokratskih institucija, kao i jača veza s procesom programa ekonomskih reformi.
Pored toga, potrebno je uložiti sve napore za rješavanje bilateralnih sporova, s posebnim naglaskom na dijalog između Beograda i Prištine, koji bi trebao biti zaključen sveobuhvatnim, pravno obvezujućim sporazumom o normalizaciji.
Politička priroda procesa
Komisija želi političku prirodu procesa staviti u prvi plan kroz redovne samite EU-Zapadni Balkan i intenziviranjem ministarskih kontakata. Na taj će se način države članice pozvati da sistematičnije daju svoj doprinos procesu pridruživanja, a također će imati priliku da taj proces pažljivo prate i pregledaju.
Evropska komisija također predlaže veću političku fokusiranost tijela uspostavljenih sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju. Još jedna novost je uvođenje međuvladinih konferencija (IGC), koje bi “trebale osigurati jače političko usmjeravanje procesa pristupnih pregovora”.
Konferencije će se održati nakon objavljivanja godišnjeg paketa izvještaja Komisije o svakoj zemlji, pregledavati cjelokupni proces pridruživanja i utvrditi planiranje za narednu godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja.
S druge strane, Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje će omogućiti snažnije praćenje napretka i rješavanje aspekata ubrzane integracije u odgovarajuće grupe.
Grupisanje pregovaračkih poglavlja
Slično francuskom nezvaničnom dokumentu iz novembra 2019. godine, Evropska komisija predlaže organiziranje pregovaračkih poglavlja u tematskim grupama. Pregovori o svakoj grupi bit će otvoreni u cjelini, nakon ispunjavanja početnih kriterija, a ne na osnovu pojedinačnih poglavlja. Zatvaranje referentnih vrijednosti, međutim, biće postavljeno za svako poglavlje.
Postoji šest predloženih grupa: Osnove (uključujući trenutna poglavlja 23 i 24), Unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, Zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija, te vanjski odnosi.
Kako bi uložila više dinamike u pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, Komisija predlaže da se rad na poglavljima može organizirati i u okviru grupa, poštujući postojeće pregovaračke okvire i uz dogovor ovih zemalja.
Nagrade i sankcije
Komisija predlaže bolje mehanizme za poticanje zemalja da napreduju sa svojim reformskim naporima, kao i sankcioniranje ako dođe do “bilo kakve ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili čak zaostajanja”.
Među dvije imenovane nagrade za napredak su “postepeno uvođenje” u pojedine politike EU-a, tržište EU-a i programe EU-a, te povećana sredstva i investicije i “reformski orijentirani instrument pretpristupne podrške”.
Kada su u pitanju sankcije, EU predlaže mogućnost da se ti pregovori zaustave u određenim područjima ili, u najozbiljnijim slučajevima, obustave potpuno,piše Faktor
