Zdravlje

Nauka potvrđuje: Kuhanje hrane je lijek!

Stari šejhovi su znali ono što i nauka danas zagovara da je analiza vitamina, minerala i hranjivih sastojaka hrane koju svakodnevno unosimo u organizam ključ zdrave ishrane i zdravog života. Sufije, uz tu spoznaju, smatraju da u ishrani svakog čovjeka važnu ulogu uvijek mora da ima i njegova duša, bit njegovog bića!

Hrana - Ordinacija.hr

Pretpostavimo na trenutak da smo odabrali ispravnu hranu i imamo najbolje namjere da nahranimo našu porodicu i prijatelje. Sljedeća faza jeste kuhanje hrane. Pri tome treba imati na umu da se najvažnija bolnica na svijetu nalazi u vašoj vlastitoj kuhinji, jer tamo se vadi ekstrakt suštine prehrambenih artikala, tamo se zdravlje stimulira ili gubi.

BLAGOTVORNI MIRISI: Ako se hrana pravilno pripremi, što podrazumijeva dovoljno vremena koje se odvaja za svaku fazu pripreme, prvo što se u kuhinji dešava jeste eksplozija miomirisa. Kad se luk prži u maslinovom ulju, naprimjer, isparljiva ulja i esencija šire se vazduhom i niko ne može ostati ravnodušan. Kad, uz to, dodate začine, poput cimeta, đumbira, kardamona, mirte i slične aromatične začine, ko god uđe u kuću i udahne ove predivne mirise osjeća se vrlo prijatno.

Mirisi su jako bitni, i danas je sve više ljudi za¬interesiranih za esenciju cvjetnih supstanci (uključujući one koje općenito nazivamo začinima) i njen utjecaj na zdravlje. Naravno, organizam reagira na različite načine na sve ove miomirise. Kako nos osjeća i reagira na određene mirise koji se oslobađaju kuhanjem? On informaciju šalje prema unutrašnjim organima i daje poruku da se jelo priprema i da će uskoro biti gotovo.

Želudac, žučni mjehur, jetra, debelo crijevo, štitna žlijezda i druge endokrine žlijezde, sve one reagiraju na sebi svojstven način. Štaviše, esencije ulja koje se oslobađaju usljed toplote mogu same bez ičeg drugog povećati stanje unutrašnjih organa i na taj način značajno utjecati na zdravlje. U najgorem slučaju, mirisi u našem organizmu proizvode promjenu koja ga stimuliraaju da započne pretproces varenja.

PROCES PROBAVE: Kad čovjek uđe u trpezariju nekoliko minuta prije nego što će početi objedovati, on se oslobađa udisanja mirisa prije obroka (ili tokom čitavog dana), i tako se izgubi jedna od najvažnijih početnih faza probave. Ustvari, proces probave počinje u trenutku kada je nastala zamisao o pripremanju nekog jela.

Ove mirisne pare ne samo da utječu na tjelesne funkcije, uključujući i kožu, nego imaju blagotvorno djelovanje i na oči. Najbolji primjer jeste luk koji vam tjera suze na oči kad ga režete. Proces razmišljanja i emotivni život čovjeka proizvodi mnoge štetne otrove u tijelu, pogotovo što mnogi misle da nije muški plakati i da je to znak slabosti, pa se prigušuje nagon za plačem putem kojeg se oslobađa višak supstanci putem očiju. Prilikom kuhanja, isparenja luka kao i drugih začina podstiču eliminaciju štetnih tvari putem naših očiju. Kad se luk reže u kuhinji, ma koliko nas tjeralo na plač i suze, ne radi se ni o kakvoj žalovitoj pojavi.

„Kad ja kuham“, pričao mi je jedan sufija iz Konje (Konya), Turska, „posao obično započinjem u podne. Za mene i za druge derviše pripremanje jela je jedan od najugodnijih i najljepših poslova koje čovjek može raditi. Kuhanje je u svojoj suštini liječenje. Spravljam jedno jelo koje se sastoji od aromatične riže dugačkog zrna s izrezanim pistačijama, bademom, grožđicama i sitnom mrkvom izrezanom na štapiće veličine i oblika čačkalice. Treba mi oko tridesetak velikih mrkvi da bih napravio jelo za osam do deset osoba. Uvijek sjednem i oštrim nožem sjeckam mrkvu po sat ili više vremena, dok se ne nakupi velika gomila nasjeckanik komadića… Jednog dana neko mi je pomagao u kuhinji i vidio kako to radim, pa mi je rekao: ‘Imam sjajnu ideju. Stavi mrku u mašinu i posao je gotov za minutu!’

Zahvalio sam mu se i objasnio mu da više volim raditi taj posao ručno, jer kod svakog komadića ja proučim kratku molitvu da hrana ima ljekovito djelovanje za osobe koje će je pojesti. Tako i želja za dobro zdravlje konzumenata čini važan sastojak hrane koju za njih pripremate…“

Sigurno je da možemo primijetiti razliku između hrane koju jedemo u restoranu i one koja se pripre¬ma kod kuće. Cesto radnici koji rade u restoranima apsolutno ne vode računa o tome kakvu hranu po¬služuju (ta se hrana redovno priprema mašinskim putem). Ustvari, mnogi radnici u restoranskim ku¬hinjama iskazuju ljutnju i prezir zbog same činjenice da moraju raditi taj posao. Mentalne vibracije tih ljudi neizbježno nalaze svoj put i u hrani. Takva hrana ljudima ne čini dobro, nju je teško provariti, a njena energija štetno djeluje na naš organizam i čini nas uznemirenim i nespokojnim, prenosi “Aura“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh