Istraživanja su pokazala da između njih i vlasnika postoji posebna „ljekovita“ veza. Naime, osobe kojima su mace kućni ljubimci, rijeđe doživljavaju moždani udar, jer igranje i razmjena nježnosti sa njima smiruje organizma. Dokazano je da i djeca koja od djetinjstva rastu uz njih, manje su podložna astmi, piše “Uspešna žena“.
Osim toga, ove slatke životinjice uz bolesnog vlasnika mogu da leže danima, čekajući da se ozdravi. Mekane, ritmične vibracije koje ispuštaju dok predu, smanjuju bol i ubrzavaju ozdravljenje. Takođe su i vrlo zabavne, pa često zasmiju vlasnike, poprave raspoloženje i ublaže stres.
Pripremili smo za vas nepobitne dokaze toga da mačke, ne samo lijepo izgledaju na fotografijama, na slikama, nego doprinose i našem zdravlju.
Mačke liječe.
Mačje predenje utiče na zarastanje rana. Mada naučnici još uvijek nisu otkrili kako tačno nastaje taj zvuk, svi znamo: mačke predu. To, na neki način, ima blagotvorno dejstvo na ljudsku sposobnost regeneracije.
Mačke predu u dijapazonu specijalne terapeutske vibracije.
Mačka prede na frekvenciji od 25 do 150 herca. Ovo je baš ta frekvencija na kojoj se najbolje regenerišu mačji mišići i kosti. Ali, ovi talasi su, takođe, savršeni i za ljude.
Oni se nalaze u „terapeutskom“ opsegu, sa medicinske tačke gledišta, raspona od 25-150 herca. Ovoj činjenici je posvećeno više studija.
Prema tome, mačjim predenjem mogu se izliječiti prelomi kostiju, oporaviti oštećeni mišići, i čak se osloboditi teškog disanja pri hodanju.
Mačke smanjuju količinu stresa u vašem životu.
Istraživanja pokazuju da vlasnici mačaka u proseku imaju manje simptoma stresa. Na drugom mjestu su vlasnici pasa. Najviše podložni stresu su ljudi bez kućnih ljubimaca.
Mačke mogu smanjiti nastajanje srčanih napada za 40%.
Naučnici sa Univerziteta u Minesoti su utvrdili da je prisustvo mačke u kući korisno za vaše srce. U svojoj studiji su otkril da ljudi, koji nemaju mačku, 40% češće stradaju od srčanih napada. Zašto?
Evo citata: “Najlogičnije objašnjenje može biti to da su mačke u stanju značajno umanjiti stres, nervozu i zabrinutost, i samim tim, smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti”.
