Iako se danas na sva zvona priča i piše o opasnostima i važnosti pravovremene kontrole i liječenja visokog pritiska, ne smijemo da zaboraviti da nijedna krajnost nije dobra – nizak krvni pritisak može biti jednako opasan za zdravlje!
Hipotenzija najveću štetu čini mozgu, jer postoji rizik od hroničnog nedostaka kiseonika, što za posljedicu može da ima i moždani udar.
Ako vam je pritisak niži od 100/70, ljekari će vam dijagnostikovati arterijsku hipotenziju, odnosno nizak krvni pritisak.
Faktori rizika hipotenzije i preventivne mjere
Nizak krvni pritisak može da ima tri faze:
- Pritisak 100/70
- Pritisak 90/60
- Pritisak 70/60
Prvi stepen obično nema komplikacija i rijetko zahteva liječenje. Ipak, ljudi čiji je pritisak konstantno oko 100/70 trebalo bi da odrade preglede po savjetu ljekara.
Drugi i treći stepen sa sobom mogu da nose negativne posljedice, odnosno komplikacije kakva je ugrožena cerebralna cirkulacija, odnosno dotok krvi i kiseonika do mozga. Imajte u vidu da nizak krvni pritisak može da ima i fatalan ishod.
Simptomi niskog krvnog pritiska
Kod mnogih ljudi nizak pritisak je zapravo simptom skrivenih problema, naročito ako se javlja zajedno sa sljedećim simptomima:
- Vrtoglavica
- Nesvjestica
- Zamagljen vid
- Mučnina
- Neobjašnjiv umor
- Slaba koncentracija
- Stanje šoka
Ekstremna hipotenzija može biti i okidač stanja opasnih po život. Tada dolazi sa sljedećim simptomima:
- Zbunjenost i nesvjesnost okruženja
- Hladna, ljepljiva i blijeda koža
- Ubrzano plitko disanje
- Slab ili ubrzan puls
Uzroci niskog krvnog pritiska
Krvni pritisak predstavlja pritisak u arterijama u trenucima aktivnosti i mirovanja srčanog ritma.
Sistolni pritsak (gornji) predstavlja količinu pritiska koju srce pravi u procesu pumpanja krvi kroz arterije do drugih dijelova tijela. Sa druge strane, dijastolni pritisak (donji) pokazuje pritisak u arterijama u trenucima mirovanja srca između otkucaja.
Ovo su stanja koja najčešće uzrokuju nizak pritisak:
- Trudnoća (cirkulatorni sistem se tokom trudnoće proširuje, pa pritisak može da bude niži. Nakon porođaja trebalo bi da se vrati u normalu);
- Srčane bolesti (najčešće bradikardija (usporen rad srca), patologija srčanog zaliska, srčani udar…)
- Endokrini poremećaji (bolesti štitne žlijezde, Adisonova bolest, nizak šećer, dijabetes…)
- Dehidracija (vodi do malaksalosti, vrtoglavice, umora, a najčešće se javlja uslijed visoke temperature, povraćanja, dijareje, pretjerane upotrebe diuretika ili intenzivne fizičke aktivnosti);
- Gubitak krvi (najčešće kao posljedica povrede ili unutrašnjeg krvarenja. Količina krvi se u tijelu povećava, pa pritisak naglo pada);
- Komplikacije uslijed infekcija (Infekcija ulazi u krvotok i može da izazove pad pritiska, uslijed septičkog šoka);
- Alergijska reakcija (uzrokovana hranom, lijekovima, ujedom insekta…);
- Anafilaksa (teška alergijska reakcija koju prati otežano disanje, svrab, otok na grlu i pad krvnog pritiska);
- Nedostatak vitamina (manjak vitamina B12 i folata spriječava proizvodnju dovoljne količine crvenih krvnih zrnaca, izazivajući hipotenziju).
Četiri prirodna načina da podignete krvni pritisak
1. Slana hrana
Komad slane ribe, kiseli krastavac ili komad slanog sira sjajna su pomoć kod trenutne hipotenzije, jer so, odnosno natrijum hlorid, podiže pritisak. Ipak, ne preporučuje da na ovaj način konstantno podižete pritisak, jer velike količine soli štetno utiču na srce i bubrege, naročito kod starijih osoba.
2. Voda
Tečnost daje volumen krvi i stvara pritisak na vaskularne zidove. Ujedno se spriječava i moguća dehidracija.
3. Kompresione čarape
Obično se preporučuju za otok i bol uslijed proširenih vena. Ali, osim toga, ove medicinske čarape redukuju zapreminu krvi u nogama, povećavajući pritisak u čitavom krvotoku.
4. Odgovarajuća poza
Ako sjedite, možete da prekrstite noge. Zahvaljujući ovoj pozi, zapremina krvi u nogama se povećava, a pritisak u glavnim krvnim sudovima raste. Dok stojite, možete da ukrstite noge u oblik makaza.
Dodatni savjeti
- Nizak pritisak može da se reguliše bez lijekova, uvođenjem nekih navika u način života.
- Pijte što više vode;
- Alkohol smanjite na minimum;
- Budite fizički aktivni, makar šetajte;
- Izbjegavajte vruće kupke;
- Smanjite količinu ugljenih hidrata u ishrani na minimum;
- Slatko konzumirajte u formi voća;
- Jedite 4-5 manjih obroka, umjesto tri obilna, piše “Stil“.
