Ovo su riječi Nedima Halkića, profesora u srednjoj školi u Bosanskoj Krupi, supruga i oca jedne bebe.
Ova situacija je jedan od razloga zbog kojeg Nedim, koji ima 29 godina, planira vrlo brzo napustiti BiH, a potom sa sobom povući porodicu.
Drugi razlog dizanja sidra je sveukupno stanje u državi.
„Dok sam mlad pokušaću nešto bolje. Možda se čovjek vrati za pet godina, ali sjediti i čekati da će se nešto desiti nema smisla“, kazao je Halkić je za “Radiosarajevo“.
Istakao je da je bilo drugačije dok je studirao, drugačije je razmišljao.
„Ali, kada počnete raditi, dobijete dijete, stvari se promijene i shvatite da je najbitnije da se živi“, kazao je Nedim.
I on upravo odlazi da bi živio. Ide u Njemačku gdje je, kaže, sređeniji život.
Nedim Halkić samo je jedan od brojnih koji žele napustiti BiH.
„Prema posljednjim istraživanjima iz 2019. godine, uočava se da želja za odlaskom ne jenjava. Želju da ode pokazalo je 60 do 70 odsto radno sposobnog stanovništva. Ali, zanimljivo je da kada ih se pita šta su poduzeli da odu, tu se procenat drastično smanjuje. Svaka deseta osoba je poduzela korake ka odlasku“, kazao nam je Amer Osmić, sociolog migracija i asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Koliko je ljudi tačno diglo sidro iz naše države nije poznato iz prostog razloga što se nemaju obavezu javiti ni odjaviti.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo preko njih je radnu dozvolu za rad u Njemačkoj od 2013. godine dobilo 5.293 radnika, a riječ je samo o medicinskom osoblju koje je otišlo na osnovu oglasa. U Sloveniju je, preko ove bh. državne agencije, otišlo 50.580 radnika od 2013. godine.
No, ovo se ne može smatrati pokazateljem tačnog broja ljudi koji su otišli iz BiH.
Ipak, istakao je Osmić, kada se sagledaju sve procjene, popis stanovništva i studije, može se reći da je Bosna i Hercegovina od 2013. ostala bez bar pola miliona građana.
Stupanje na snagu novog propisa u Njemačkoj, koji od 1. marta olakšava zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, uključujući i BiH, zasigurno će dodatno potaći odlazak, slaže se Osmić.
Naime, novi zakon ukida kriterij po kojem kompanija prvo mora pokušati za određenu radnu poziciju pronaći osobu u Njemačkoj ili Evropskoj uniji. Novina je i da kandidati, ako posjeduju odgovarajuće znanje njemačkog jezika i osigurano uzdržavanje, mogu doći u Njemačku na šest mjeseci u svrhu traženja posla.
Broj otvorenih radnih pozicija u Njemačkoj se kreće oko 1,4 miliona. Traže se najviše radnici u oblasti zdravstva i njege, IT stručnjaci, zanatlije…
„Važno je da ljudi znaju da će procedure ostati, da će se čekati i dalje na termin u ambasadi za vizu, ali ima olakšanja, pogotovo za one koji imaju deficitarna zanimanja poput medicinskih sestara, njegovatelja, vozača kamiona, kuhara, molera“, napomenuo je Osmić.
